Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Ekološka zaštita u voćnjaku: Mehaničke metode zaštite i sprječavanje bolesti biljnim ekstraktima

vocnjak rezidba 54aKod ekološke zaštite od štetnika potiče se prirodan odnos među prirodnim neprijateljima u okolišu i tako se prevladava populacija štetnih organizama. Nadziranjem okoliša štitimo i jačamo već postojeće prirodne neprijatelje, predatore, koji se ponekad i unose u voćnjak.

Tako postavljamo kolce za grabljivice i kućice za ptice i potičemo naseljavanje i korisnih grabljivaca i parazita. U blizini stabala voćaka posadi se pojas divljih cvjetajućih biljaka, a prostor između stabala se kosi. Za uništavanje štetnika mogu se upotrijebiti razne mehaničke metode, npr.ljepljive trake oko debla i ljepljive ploče u boji.

U rano proljeće se na deblima mogu pojaviti oštećenja prouzročena od divljači, mokrog snijega i hladnoće. Grane se trebaju glatko obrezati nakon oštećenja. Nakon toga na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti. Obavezno ih je potrebno premazati kvalitetnom i prirodnom smolom za cijepljenje. Pojava štetnika i korisnih organizama mora se pomno pratiti. Zimi se pregledavaju starija stabla i utvrđuje da li se na njima skrivaju jajašca uši, jajašca crvenog voćnog pauka ili američka štitasta uš.

Sječa stabala i odrezivanje zaraženih vrškova

Radikalna mehanička mjera je sječa cijelih stabala voćaka zaraženih štetočinama i njihovo spaljivanje. Ta se mjera nekada provodila u rasadnicima s biljkama zaraženim kalifornijskom štitastom uši, a u starijim šljivicima s biljkama zaraženim šarkom šljive. Sada se krče i spaljuju voćke zaražene bakterijskim paležom, te u slučaju otkrivanja drugih karantenskih štetočina. No, mnogo češće režu se i uništavaju samo zaraženi organi.

Zaraza breskvinim savijačem i moljcem smanjuje se odrezivanjem vrškova izboja zaraženih ovim štetnicima, zaraza kruškinom osicom srčikaricom rezanjem vrškova kruške itd. Suhe vrškove grana ili cijele grane zaražene raznim vrstama bušača drva treba rezati i spaliti. Rezati treba i izboje bobičavih voćaka i ruža zaraženih štetnicima. Te mjere treba provoditi rano, dok je štetnik još u zaraženom organu. Otpale plodove kruške zaražene kruškinom mušicom šiškaricom treba skupiti i uništiti (primjerice zakopati), što vrijedi i za druge vrste zaraženih otpalih plodova.

Grane sa zapretcima gusjenica ili osa predivica režu se dok su zapretci još maleni i puni gusjenica. Taj je način vrlo uspješan tijekom vegetacije pri manjim ili srednjim zarazama dodovcem, jabučnim i šljivičnim moljcem, trešnjinim prelcem, gusjenicama riđa i borova četnjaka te kruškinom osicom predivicom, a tijekom zime za suzbijanje zlatokraja i glogova bijelca. Rezanjem i uništavanjem jednog zapretka mogu se spriječiti štete od brsta više stotina gusjenica. Jajna legla nekih štetnika, primjerice gubara mogu se uništiti struganjem (ili premazivanjem insekticidom). Osnovni način suzbijanja novog štetnika kestenova moljca minera sastoji se u temeljitom skupljanju lišća otpalog krajem jeseni i tijekom zime, u kojem najvećim dijelom štetnik prezimljuje.

Mehaničko hvatanje štetnika

Rovac se može uhvatiti ukopavanjem posuda s vodom plitko ispod površine tla. Na sve četiri strane od posude utisnu se u tlo letve. Rovac koji se kreće plitko ispod površine tla, naiđe na letvu, pa ako krene prema posudi upast će u nju i neće više moći izaći. Postoje i različite klopke za hvatanje osa, žohara i nekih drugih kukaca. Za hvatanje osa mogu se iskoristiti plastične boce mineralne vode na čijem se gornjem dijelu izbuši više otvora. Ti otvori se mogu izrezati tako da se omogući ulaz i onemogući izlaz osa i stršena. U boce se stavi nešto gnječenog voća. Lovni pojasi vrlo su učinkovito sredstvo za smanjenje zaraze jabučnim i šljivinim savijačem. Njih čini traka valovite ljepenke čvrsto omatana oko debla ujesen (prije odlaska gusjenice na prezimljenje) ili sredinom ljeta (između oba pokoljenja štetnika). U njima gusjenice traže sklonište za kukuljenje, pa se skidanjem pojasa i njihovim spaljivanjem mogu uništiti. Lovni pojasi koji se stavljaju ujesen mogu se skinuti tijekom zime ili početkom proljeća, no pojase stavljene tijekom ljeta treba skidati i spaliti svakih deset dana te staviti nove pojase.

Mehaničko istrebljivanje štetnika na stablima voćaka

Tri tjedna pred cvatnju na stabla se mogu staviti bijele ljepljive ploče pomoću kojih se učinkovito smanji napad osica, koje na početku cvatnje polažu u cvijet jajašca iz kojih se razviju gusjenice. Gusjenice se zariju u mlade plodove i u njima se razvije crv. Bijele ljepljive ploče djeluju na osnovi bijele boje i odraza svjetlosti te ne smiju biti u sjeni i moraju visjeti na vidljivim mjestima. Nakon cvatnje na stabla se objese žute ljepljive ploče koja ih učinkovito štite od raznih letećih štetnika. Na taj način se smanjuje napad lisnih ušiju, trešnjine i maslinove muhe te drugih štetnika koji lete. Na stablo se objesi 5-10 ljepljivih ploča ovisno o veličini stabla. Ljepljiva traka može se naljepiti i oko debla drveća pa tvori prepreku raznim štetnicima koji bi puzali po deblu prema gore i prepriječi put mravima koji u krošnje stabla prenose uši.

Prepoznavanje različitih štetnika

Američka štitasta uš prezimi u obliku ličinki na drveću koje su skrivene pod crnim, vrlo malim štitom i izgledaju kao sitne kornjače. Crveni voćni pauk ima premala jajašca pa se ne vide golim okom. Ako se prstima pređe preko izdanka na grani i ona pocrvene, može se zaključiti da se na stablu nalazi veliki broj paukovih jajašaca. Crveni voćni pauk prezimljuje na dvije do tri godine starom stablu ili grani oko pupova, na popucaloj kori i na stjecištu dviju grana. Jajašca raznih lisnih ušiju su vrlo sitna, crne boje, a nalaze se na jednogodišnjim izdancima i osobito oko pupova. U krošnjama stabala krušaka mogu se opaziti i sitne tamno smeđe životinjice prozirnih krila kruškine muhe koje se u toplijim zimskim danima hrane na jednogodišnjim izdancima. Na početku ožujka pojave se kornjaši jabučnog cvjetara koji rilce zabijaju u tek otvorene pupove. Cvjetar u sezoni rasta može znatno prorijediti urod. Ponekad je to korisno, kada se jave problemi s prevelikom rodnosti, kukci rijede rodni izdanak i time rješavaju probleme s izmjeničnom rodnosti.

Pretproljetno prskanje stable

Stabla je potrebno prskati bakrenim pripravkom koji se koristi za suzbijanje šupljikavosti lišća koštićavog voća, kovrčavosti lišća breskve, krastavosti jabuke i kruške, raka kore jabuke, truleži vrata korijena kao i bakterijske paleži krušaka. Prije početka vegetacije, kad stabla još miruju prska se u koncentraciji 80 g na 10 l vode, a kasnije, u fazi mišjeg uha, ide 25 g na 10 l vode. Protiv štetnika koji prezime na drveću na početku pupanja se prska prirodnim uljnim insekticidom na bazi ulja uljane repice. Zimska jajašca štetnika u tom razdoblju prskaju se koncentracijom pripravka 300 ml na 10 l vode.

Sprječavanje bolesti prirodnim biljnim ekstraktima

U ekološkoj zaštiti stabala voćaka dobar učinak ima prskanje prirodnim biljnim sredstvom na bazi poljske preslice. Kada se pokaže prvo lišće, stabla se prskaju u koncentraciji 0,1 posto svakih sedam do 10 dana. Osobito je značajno sprječavanje primarnih zaraza, koje prouzrokuju najveću štetu. Svi raspoloživi ekološki pripravci za jačanje drveća imaju isključivo kontaktno djelovanje, sredstvo mora biti nanešeno prije nastupanja infekcije.

Istrebljivanje štetnika prirodnim biljnim ekstraktima

Na stablima se u razdoblju rasta pojave brojne grinje protiv kojih se može učinkovito primijeniti prirodni insekticid na bazi ulja uljane repice u koncentraciji 100 do 200 ml na 10 l vode.

Najčešće bolesti i štetnici na stablu i njihovo suzbijanje

Krastavost se manifestira baršunasto sivkastim pjegama na gornjoj strani listova na jabuci i na donjoj strani kod kruške te krastama na plodovima. U razdoblju mirovanja drveće se prska bakrenim pripravkom, a kad se pojave prvi listići, prska se prirodnim sredstvima na osnovi preslice. Stabla se sade na prozračne otvorene položaje, biraju se otporne sorte, te se pazi na prozračnost krošnje i na razmak između stabala.

Pepeljasta plijesan ili pepelnica, prepoznaje se po sloju plijesni na izdancima i lišću na jabuci. Krošnja mora biti dobro osvijetljena, prehrana stabla harmonična, a u proljeće odrežu se napadnuti dijelovi izdanaka, pretproljetno se prska bakrenim pripravkom, a za vrijeme vegetacije redovito se preventivno prska prirodnim sredstvom na bazi preslice ili prirodnim sredstvom na bazi sojinog lecitina.

Ribizova hrđa očituje se smećkastim mrljama i ležištima spora na donjoj strani lišća ribizla, a lišće otpada. Tranzitni domaćini bolesti su petoigličasti borovi na kojima nastanu narančaste nabrekline. Ugrožene biljke su crni ribiz, ponekad i crveni i petoigličasti borovi i ne sade se zajedno. Pored ribiza sadi se pelin, oboljelo lišće se brzo uništi i redovito se prska prirodnim sredstvom na osnovi preslice.

Kod monilije se nakon cvatnje posuše cvjetovi i vršni izdanci, voćna monilija oštećuje plodove koji trunu i ostanu na stablu. Cvjetna monilija napada koštunićavo voće (marelica, trešnja, višnja, breskva, šljiva), a voćna monilija i jezgričavo voće (jabuke, kruške, dunje). Oko stabala se sadi hren, trulo voće se ujesen uništi, a oboljeli izdanci odrežu. Ličinke trešnjine muhe se zariju u meso trešanja i one trunu. Na stabla nakon cvatnje objese se žute ljepljive ploče. Uši sišu sokove iz lišća, uzrokuju savijanje i deformaciju lišća i prenose virusne bolesti. Ugrožene su sve vrste voća. Na stabla se objese žute ljepljive ploče, a zimska jajašca uši se unište s koncentracijom prirodnog biljnog insekticida.

Osica oštećuje plodove odmah nakon što se razviju, zato prije vremena otpadnu i postanu crvljivi. Tri tjedna prije cvatnje na stablo se objese bijele ljepljive ploče. Grinje crvenog voćnog pauka isisavaju lišće, a kako je ono jako pogođeno, smanji se dotok asimilata u plodove, što se odražava na lošiju obojenost i okus plodova. Ugrožene su jabuke i kruške. Predproljetno se prska prirodnim biljnim insekticidom da se unište jajašca. Štite se prirodni neprijatelji (grabežljiva grinja, najeznice).

Pripravak protiv biljnih ušiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva. U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 do 200 g suhih. Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata. Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih tri do pet dana. Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlažnim staništima, pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka. 1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta. Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke. Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

Sredstvo protiv grinja i plijesni

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe. 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni. Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlakše ćemo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili čubar. Lisne uši možete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava. Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

Tekuće gnojivo od koprive

Plastičnu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha. Posudu prekrijte mrežicom, dva puta dnevno promiješajte tekućinu. Kada se tekućina počne pjeniti, dodajte šaku kamenog brašna kako biste neutralizirali neugodan miris. Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekuće gnojivo od listova gaveza

Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj. Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

Što još može pomoći

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari. Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Na mjestima gdje rastu kadifice i nevena, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Leptira kupusara najbolje ćete otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Korisne životinje – pomagači u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve životinje. Nisu nam sve životinje neprijatelji.Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo. Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od puževa biti puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika? Da biste privukli i zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem. U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

(autor: Renata Dragović, mag.ing.agr)


Nasumični sadržaj