Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Dobri i loši susjedi: Kako različite biljke funkcioniraju - zajedno?

navodnjavanje u organskoj proizvodnji 44Biljke utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari – fitoncide. Fitoncidi su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a koje djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oni su glavni krivac zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu. Nikad se ne radi o utjecaju samo dvije biljke jedna na drugu, tu je cijeli niz utjecaja okoline, živog svijeta, pH vrijednosti tla, okolnog bilja, koji itekako mogu utjecati na prvotni odnos spomenute kombinacije dvije biljke.

Prema Dragi Znaoru (Ekološka poljoprivreda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.) biljke možemo podijeliti obzirom na namjenu i rezultate koji se postižu njihovim združivanjem pa prema tome razlikujemo:

  • Bilje koje si međusobno izravno pomaže sadi se u neposrednoj blizini. Razlog blagotvornog međusobnog utjecaja vjerojatno leži u korjenskim izlučevinama. Kao najčešći primjer navodi se kombinacija mrkve s graškom, salatom, lukom i blitvom; kupusnjača s krastvacem, graškom, celerom i blitvom; celera s lukom, paprene metvice s koprivom itd.
  • Biljke koje pomažu sljedećoj kulturi obogaćujući tlo su prvenstveno biljke koje se koriste za zelenu gnojidbu, ali i lan koji poboljšava strukturu tla, heljda i različak te soja i repica koje blago djeluju na teška tla.Loši susjedi su primjerice neke biljke koje ne podnose blizinu određenih drugih biljaka, poput ruže i komorača, jagoda i kupusa, graha i luka, cikle i poriluka i krumpira, luka i kupusa i dr.
  • Biljke koje pomažu ukoliko se na površini s drugom kulturom nalaze u omjeru 1:100 i više su većina aromatičnog bilja (osim komorača), a imaju pozitivan utjecaj na mnoge kulture. Kopriva, ukoliko je zasijana uz rubove drugih kultura stimulirajuće djeluje na njihov rast. Slično djeluje i grah oko celera i krastavca, kamilica okolo luka te hren oko krumpira.
  • Biljke koje štite susjede od napada štetnika imaju neugodan miris, okus ili boju zbog kojih ih štetnici ne vole, ili pak vole pa ih privlače više nego glavna kultura. Tako se mrkva i luk zajednički štite od mrkvine i lukove mušice, a salata štiti rotkvicu od buhača. Žalfija, timijan i izop odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidžanu čuva od napada krumpirove zlatice, dragoljub štiti jabuke od napada lisnih i krvavih uši, a pelin i metvica štite od mnogih drugih insekata.
  • Biljke koje odbijaju ostale životinje, kao na primjer ricinus, koji posijan oko kuće odbija komarce, a razne vrste mlječika i svježe bazgove grančice odbijaju glodavce.
  • Biljke koje smanjuju napad bolesti su primjerice sve vrste luka, jer dobro djeluju protiv plijesni. Uljana repica zasijana u vinogradima i voćnjacima, isparavanjem ulja iz svojih cvjetova bogatih sumporom znatno smanjuje napade bolesti. Slično djeluju i gljive zasijane u malč ispod voćaka i jagodičastog voća jer na sebe lijepe biljne bolesti.
  • Biljke koje privlače ptice su uglavnom grmolike biljke bogate plodovima i pikladne za savijanje gnijezda.

Nepraktična strana slijepog držanja ovih pravila je ta da može biti riječ o biljkama koje su zasađene na istom prostoru, a zahtijevaju sasvim različitu gnojidbu te da se na taj način otežava rad mhanizacijom. Stoga je potrebno ove primjere prilagoditi vlastitim potrebama.

Dobri i loši susjedi u povrtnjaku

Izvor tabele je knjiga Bio-vrt Marie-Luise Kreuter.

Dobri susjedi na povrtnjaku:

  • rana mrkva – luk
  • kasna mrkva – poriluk
  • grah – cikla – čubar
  • celer – poriluk
  • mrkva – salata – vlasac
  • rajčica – peršin
  • rajčica – celer
  • salata – rotkvica – korabica
  • kupusnjače – grah
  • krastavac – kopar

Loši susjedi na povrtnjaku:

  • salata – peršin
  • komorač – rajčica
  • grah – luk
  • kupusnjače – luk
  • rajčica – grašak
  • grašak – grah
  • krumpir – suncokret
  • krumpir – rajčica
  • kupusnjače – gorušica

Postoji jedno pravilo vidljivo u tabeli loših susjeda, a to je da se uglavnom ne smiju kombinirati biljke iz iste porodice. Više je razloga za to. Biljke iz iste porodice trebaju ista hranjiva (neke trebaju više dušika, neke kalija) i uglavnom ih napadaju isti nametnici i bolesti. Stoga su odlične kombinacije bilja na jednoj gredici one gdje biljke imaju različite potrebe za hranjivima pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drugačiji način rahli zemlju i zauzima prostor (npr. luk i salata) te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju nametnike ili jedna drugu štite od bolesti.

Kombinaciju mahunarki i kupusnjača je odlična jer omogućava dobru iskoristivost prostora. Primjer, sadnja dva reda niskog graha, a između jedan red kupusnjača: isprva je grah bujniji, a kad on rodi i završi berba, tad više počinju bujati kupusnjače i one dobivaju više mjesta na gredici. Istodobno, mahunarke obogaćuju tlo dušikom, a kupusnjače trebaju dosta dušika. Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu. Obje vrste vole dobro obrađenu zemlju puno humusa te imaju veće potrebe za kalijem pa je poželjno tu gredicu prije pognojiti i drvenim pepelom i obje će odlično reagirati na to. Kao rubnu kulturu, da bi se maksimalno iskoristio prostor, može se posijati salata ili rotkvica. Još jedna kombinacija, već stoljećima stara, je kombinacija kukuruza, visokog graha i tikve. Kukuruz je potpora visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, tikva koristi puno gnojiva koje proizvede grah te zaklanja i štiti tlo svojim velikim listovima. Paprika je iz obitelji pomoćnica, dakle srodnik krumpira i rajčice, a biljke srodnici vjerojatno imaju iste dobre i loše susjede pa ju se može se kombinirati s kupusnjačama i nevenom, što je inače i odlična kombinacija za rajčice. Ovo je kombinacija gladna hranjiva, pa obavezno treba paziti na plodored (predkultura prijašnje godine - mahunarke), ili bolje pognojiti gredicu prije sadnje.

Pšenica se bolje razvija i manje je napadaju bolesti ako u njenoj blizini rastu biljke kukolja, a uspješnom se pokazala i zajednica graha, tikvi i kukuruza. Neke biljke svojim mirisom rastjeruju štetočine i time štite, ne samo sebe već i svoje susjede pa će tako poneka rajčica posađena sa kupusom rastjerati štetočine koje napadaju kupus. Dobri susjedi paprici su špinat, salata i rotkvice, a loš mahune, dok se rajčica uspešno razvija u društvu kupusa, celera i pastrnjaka, a nešto slabije u prisustvu graška i krumpira.

Krumpir se loše slaže sa celerom i suncokretom, ali dobro uspijeva u društvu kupusa i špinata, dok su grašku dobri susjedi krastavac i salata, a loš - mahune. Mahune se uspješno razvijaju i rastu u blizini kupusa i cikle, a loše u prisustvu graška i graha, dok su dobro društvo salati kupus i rotkvice. Dobri susjedi krastavcu su crni luk i mahune, a loš rotkvica, dok celeru prija prisustvo salate, špinat, poriluk i mahune. Mrkvi su dobri susjedi sve biljne vrste, a na mnoge od njih i ona povoljno utječe tako što ih štiti od štetočina.

Začinsko bilje i cvijeće

Za zdravi i raznoliki vrt neophodno je i začinsko bilje i cvijeće. Tako su najosnovnije biljke u vrtu neven i kadifice, koje svojim mirisom tjeraju nematode i tako djeluju ozdravljujuće na tlo. Dobro je u svaki slobodni kutak ubaciti neki cvijet koji će privlačiti korisne kukce u vrt ili začinsko bilje koje djeluje ozdravljujuće na tlo i svojim mirisom tjera nametnike.
Vrste koje su uvijek poželjne:

  • kamilica – djeluje ozdravljujuće na tlo, poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, u krumpiru ima i utjecaj na zaštitu od krumpirove zlatice, privlači uši pa ih tako odvraća od ostalog bilja
  • bosiljak – odlično se slaže s rajčicom, odbija nametnike
  • gaillardia – privlači korisne kukce u vrt
  • mak – privlači osolike muha, koje su prirodni neprijatelj biljnih ušiju
  • cinije – privlače korisne kukce u vrt, suncokret privlači ptice u vrt, koje se hrane i izmetom bogatim fosforom, gnoje tlo svojim korijenjem veže dušik, tako da gnoji okolno tlo.

Prilikom sastavljana godišnjeg plana za sjetvu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se neke biljne vrste uspešnije razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih štite od bolesti i štetočina, ali svakako treba imati u vidu i činjenicu da pojedine biljne vrste ometaju rast i razviće drugih. Pravilno odabrana kombinacija mješovitog uzgoja biljaka smanjuje upotrebu kemijskih sredstava, pri čemu se dobivaju zdraviji proizvodi.

autor: Renata Dragović, mag.ing.agr/ korišten izvor:Biovrt - u skladu s prirodom

Nasumični sadržaj