Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Укладка ламината на пол. Быстрая укладка ламината своими руками видео. Укладка ламината по диагонали. Пробковое покрытие для пола. Качественная укладка пробкового пола. Пробковый пол плюсы и минусы. Смеси для выравнивания пола. Быстрое выравнивание бетонного пола. Выравнивание пола стоимость. Самоделки для дома. Лучшие самоделки для дома своими руками. Полезные самоделки для дома. Как обустроить кухню. Как обустроить маленькую кухню быстро. Как обустроить кухню фото. Как открыть свой магазин. Хочу открыть магазин с большим капиталом. Сколько стоит открыть магазин. Диван своими руками. Как сделать диван своими руками для дома. Диван своими руками чертежи. Дизайн маленькой кухни. Красивый дизайн интерьера кухни фото. Малогабаритные кухни дизайн.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Pseudoglej, distrični kambisol, smonica i fluvisol - karakteristike i načini obogaćenja; prednosti jesenjeg oranja

farma spreca - obradivo zemljisteNa području Tuzlanskog kantona poljoprivredne površine čine različiti tipovi zemljišta: pseudoglej, distrični kambisol, smonica i fluvisol. Najveći dio zemljišta je tipa pseudoglej, a posebno na farmi „Spreča doo“ Donje Vukovije.

Pseudoglejna tla ili tla V klase je tip tla koji se karakteriše stagnacijom površinske vode. Naziv pseudoglej je dao Kubiena 1953. godine jer pokazuje niz sličnosti sa glejnim tlima, u starijim klasifikacijskm podjelama pored naziva pseudoglej koristi se i naziv: parapodzol i površinski oglejeno tlo, narodni naziv u Bosni i Hercegovini za ovaj tip tla je „prahulja“ i zastupljen je u sjevernim dijelu Bosne. Postoje tri osnovna horizonta kod ovog tipa zemljišta i to: humusni, pseudoglejni i nepropusni.

Humusni sloj je tamno sive boje i veoma plitak max do 20 cm, jedino na oranicama i rigolovanim površinama dubina ovog horizonta se može povećati. U prirodnim uslovima struktura mu je slabo izražena, mrvičasta, dok su oranice bezstrukturne. Nakon ovog horizonta koji je relativno propustan za vodu nalazi se pseudoglejni horizont koji je slabije propustan za vodu i u kome dolazi do povremene stagnacije vode. Nakon toga dolazi nepropusni horizont koji je veoma zbijen i nepropustan za vodu. Obično se nalazi na dubini od 50 cm ali ta granica može varirati od 40 do 60 cm te se proteže i nekoliko metara u dubinu. Pseudoglej je tlo sa veoma lošim kako fizičkim tako i hemijskim osobinama. Ukupna poroznost je osrednja, ali zbog horizonta koji je pretežno nepropustan za vodu u mokroj fazi pseudoglej se pretvara u kašastu masu, dok je u suhoj fazi pretvara vrlo tvrdu i suzbijenu masu. U prirodnim uslovima prinosi su niski te u velikoj mjeri zavisni od klimatskih uslova tekuće godine, te su hidrotehničke i agrotehničke meliorativne mjere neophodne. Pored izvođenja vode dranažom u kanale, kao efikasna mjera se pokazala i naoravanje te stvaranje uzdignutog mikroreljefa sa kojeg se voda ocjeđuje u kanale (razorne brazde). Pored drenaže i dubokog oranja za pseudoglejni tip zemljišta bitni su i kalcifikacija, huminizacija te dodavanje azotnih i fosfornih đubriva pošto je isto veoma siromašno sa ova dva makroelementa dok je kalijumom osrednje obezbjeđeno. Sa navedinim kompleksnim melioracijama pseudoglej se može pretvoriti u tlo sa visokim i stabilnim prinosima. Pseudoglej je umjereno do jako kiselo zemljište i pH se kreće 5,0-5,5.

Distrični kambisol ili kiselo smeđe tlo je rasprostranjeno na našim planinskim područjima. To su prilično laka tla, lakše ilovače. Ovo tlo dobro propušta vodu, dobro je aerisano, ali je retencija vode slaba. Odlikuju se visokom kiselošću i niskim sadržajem baza, PH iznosi 5,0-5,5. Ovo su tipična šumska tla, a zatim se koriste kao livade i pašnjaci, te kao oranice. Uzgoj voćnih kultura je ograničen. Ova tla zahtjevaju sljedeće mjere popravke: unošenje oorganskih materija, đubrenje mineralnih đubrivima, posebno azotom i fosforom i zaštita od erozije.

Smonica ili Vertisoli je naziv za teško tlo koje po svojoj crnoj boji i ljepljivosti liči na smolu. Najčešće se javljaju na nadmorskoj visini 200-600 m.Imaju visok sadržaj frakcija gline i zbog toga se uvrštavaju u teška glinovita tla. Po reakciji smonice su slabo kisele do slabo alkalne PH 6,5-8,0. Kao važna nepovoljna proizvodna svojstva treba istaći nepovoljna fizička svojstva, pojavu erozije, pojavu suše, malu aktivnost mikroorganizma i nedovoljnu količinu nekih hranjivih materija. Dvije osnovne mjere za popravak fizičkih osobina smonica jesu: kalcizacija i humizacija. U uslovima navodnjavanja sa uspjehom se mogu uzgajati mnoge intezivne ratarske, voćarske i povrtarske kulture.

fluvisol 1as457Fluvisol ili Aluvijalna tla su po svom nastanku mlada (recentna) tla. Nastala su taloženjem nošenih materijala duž plavne terase rijeke, koji zaostaju kao nanos plavnog vala. Tipična aluvijalna tla se mogu klasifikovati na osnovu sadržaja karbonata, dubine aktivnog sloja, uticaja podpovršinske vode, mehaničkog sastava i dr. Aluvijalna tla su u Bosni i Hercegovini dosta rasprostranjena. Javljaju se u dolinama naših velikih rijeka Bosne, Drine, Neretve, Une, Save i u manjem obimu u dolinama drugih rijeka. Često se nalaze u blizini gradova. U većini slučajeva aluvijalna tla imaju povoljna fizička svojstva, tj. dobru poroznost, vodopropusnost, povoljan odnos pora, dobro su aerisana, a imaju i stabilne mikroagregate. Po boji aluvijalna tla su veoma različita, najčešće su žućkasto-sive, žuto-smeđe i sivo-smeđe boje. Takođe, aluvijalna tla imaju veoma različita hemijska svojstva. Najveći dio aluvijalnih nanosa u prostorima naše zemlje, karakteriše se visokim sadržaje CaCO3. Ima i beskarbonatnih aluvijuma. Kod karbonatnih aluvijuma, reakcija je neutralna do slabo bazična, a kod beskarbonatnih neutralna do slabo kisela. Glavni ograničavajući faktor u proizvodnji na aluvijalnim tlima je opasnost od poplave, nanošenje skeleta ili pijeska, a u skeletnim, propusnim formama, često dolazi do naglog stradanja usjeva. Najvažnije mjere popravke trebaju ići u pravcu izvođenja hidromelioracionih zahvata (zaštita od polave), smanjenja nivoa podzemne vode, a na skeletnim i pjeskovitim formama za postizanje visokih prinosa potrebno je obezbjediti navodnjavanje. Aluvijalna tla spadaju plodna tla. Njihova značaj je i u tome što zauzimaju skoro ravne površine, gdje se mogu primjenjivati intezivne agrotehničke mjere. Na njima se uzgajaju veoma profitabilne kulture ( naročito se intezivno koriste u povrtarstvu).

Oranje predstavlja osnovnu obradu zemljišta koja je neophodna za većinu kultura. Oranje je bitno zbog zaoravanja đubriva te stvaranje pogodne sredine za usjeve. Jesenje oranje omogućava stvaranje povoljne strukture zemljišta te akumuliranja padavina koje će poslužiti biljkama tokom vegetacije naredne godine to veoma dolazi do izražaja tokom sušnih ljeta. Najbolje jesensko oranje je tokom mjeseca novembra i početak decembra, jer tokom zimskog perioda zemljište je izloženo mrazevima te dolazi do poboljšana strukture istog. Jedna od prednosti jesenjeg oranja je i unošenje biljnih ostataka te suzbijanja biljnih bolesti i štetočina. Neophodno u oranju jeste da sloj bude što dublji zbog akumuliranja padavina, kako bi se više vode, odnosno vlage sačuvalo u tom sloju. Poslije oranja trebalo bi obaviti i tanjiranje, čime se postiže da oranični sloj bude ujednačen kako bi mraz podjednako djelovao i time stvorio dobru strukturu zemljišta koje će dočekati biljke na proljeće. Ukoliko ne radimo tanjiranje i ukoliko ne bude nekih jačih mrazeva , onda ni struktura neće biti podjednaka bez obzira što djeluje na površini ujednačeno ipak dole unutar brazde struktura zemljišta je neujednačena, što dovodi to toga da i biljke neujednačeno niču i imaju različit porast,pa se to i na kraju odražava na prinos.Tokom proljeća se kreće u priprema zemljišta za sjetvu te ukoliko se oranje obavi tokom jeseni, ostale operacije pripreme biti će lakše obaviti što direktno utiče i na troškove proizvodnje.

(AGRO-EKO Magazin/Farma 'Spreča')


Nasumični sadržaj