Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Borba za spas pčela: Do kraja godine ističe zabrana pesticida

pcele 11qU cilju informisanja pčelara Agro-Eko Magazin prenosi članak preuzet od Al Jazeera. Radi potpunog informisanja i zarad spremnosti pčelara bitno je da informacije stignu do njih, maker one bile u suprotnosti sa njihovim stavovima. Na ovaj način pčelari se mogu pripremiti za buduće zakone koje će vlade zemalja možda propisati. Uredništvo Agro-Eko Magazina ne stoji iza tvrdnji navedenih u tekstu

U Evropskoj uniji krajem godine ističe zabrana korištenja pesticida za koje se smatra da ubijaju pčele. Proizvođači tvrde da njihov proizvod nije kriv za masovni pomor pčela, s čime se ekolozi ne slažu.

Na jednoj farmi u blizini Dusseldorfa poljoprivrednici imaju svoj način zaštite i usjeva i populacije pčela.

Erich Gussen vlasnik je farme na zapadu Njemačke, a najviše posla ima u ljetnim mjesecima. Uskoro će na poljima zasijati uljanu repicu. On bi volio da može koristiti jake pesticide koji sadrže takozvane neonikotinoide i tako zaštiti dragocjene usjeve. Međutim, proteklih godina EU je zabranila korištenje nekih vrsta neonikotinoida, dok su ostali podvrgnuti rigoroznim dugoročnim studijama. To znači da ih ne može koristiti.

Gussen je rekao: "Najbolje bi bilo kada bi pesticide koristili gdje god i kad god vam zaista trebaju. Uljanu repicu sijemo krajem augusta ili početkom septembra. Dok biljke niču, od početka su zaštićene od štetočina".

No i manje doze uništavaju pčele

Naučnik Burkhard Schricker je rekao: "Pčele se ne sjećaju odakle su došle, niti kamo idu. Riječ je o društvenim insektima koji se moraju vratiti svojoj populaciji i razmnožavati. Taj instinkt mogu izgubiti pod određenim utjecajima. Otkrili smo promjene u ponašanju kada se izlože manjim dozama, a kod većih doza pčele ugibaju".

Agrohemijski div Bayer godinama proizvodi pesticide i fungicide. Odbacuju tvrdnje da su neonikotinoidi odgovorni za pad broja pčela. Na proizvodima koji sadrže ovu supstancu odnedavno stavljaju oznaku da je ona sigurna za pčele. Kaže pčela je manje zbog raznih faktora, ali najveći je parazit zvani varoa.

Zbog pčela trpi čitava ekonomija, a o biosistemu da ne govorimo.

Stručnjaci su izračunali da efekt oprašivanja pčela samo njemačkoj ekonomiji godišnje donosi više od 12 milijardi eura, prenosi Al Jazeera.

(Agro-Eko Magazin)


Nasumični sadržaj