Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Купить новостройку с отделкой. Где купить однокомнатную квартиру в новостройке? Купить новостройку недорого. Оценка стоимости недвижимости. Какая рыночная оценка недвижимости? Принципы оценки недвижимости. Теплый пол своими руками. Как сделать теплый пол в доме. Монтаж водяного теплого пола. Не включается ноутбук. Скажите почему не включается ноутбук. Ноутбук включается и сразу выключается. Быстрый кредит наличными. Где быстро взять кредит без справок. Оформить быстрый кредит. Топ wow сервера. Где скачать последний клиент wow? Самый лучший сервера world of warcraft. Ленточная пилорама цена. Ленточная пилорама своими руками чертежи. Скачать чертежи ленточной пилорамы. Аренда квартир без посредников. Длительная аренда квартир без посредников и прочих. Аренда однокомнатной квартиры.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Monsanto ulazi na tržište Hrvatske: Šta ovaj GMO gigant nosi sa sobom?!

monsanto g biohazard 11a5dNakon što je na hrvatskom portalu Moj Posao objavljen oglas kako Monsanto, jedan od najvećih svjetskih veletrgovaca GMO proizvodima, traži prodajnog predstavnika za područje cijele Hrvatske, u hrvatskoj javnosti, s razlogom, zavladala je svojevrsna panika.

Monsanto je objavio oglas za prijem u rad agronoma, koji će komunicirati s poljoprivrednicima i plasirati Monsantove proizvode. Ovim putem, dakle najveći veletrgovac GMO proizvoda ulazi na susjedno tržište.

Podsjećamo, američka kompanija Monsanto, čije se sjedište nalazi u saveznoj državi Missouri, u svijetu je najpoznatija po kontroverzama koje se uz nju vežu. Ime je Monsanto u 20. stoljeću izgradio kao proizvođač plastike, međutim puno su poznatiji po svojim kasnijim poslovnim poduhvatima. U 80-im godinama 20. vijeka Monsanto je postao jedna od prvih kompanija koje su počele provoditi eksperimente genetskog modificiranja biljaka, te su se vrlo brzo u potpunosti okrenuli biotehnologiji. Rezultiralo je to cijelim nizom pesticida i GMO proizvoda koji su, ako je vjerovati njihovim protivnicima koji širom svijeta redovito prosvjeduju protiv Monsantovih djelatnosti, izuzetno štetni i nezdravi.

Protiv Monsanta su zbog toga, kako u SAD-u tako i u ostatku svijeta, često pokretane istrage, kao i privatne sudske tužbe. U Argentini je, na primjer, uzgoj Monsantove GMO soje mnoge farmere gurnuo na rub egzistencije. Naime, nakon što se počela uzgajati GMO soja, drastično su pali urodi mnogih drugih kultura poput riže, kukuruza, krumpira i leće.

O tome koliko je GMO loš i štetan navodi nekoliko primjera i istraživanja. Tako, prema riječima Marijana Jošta, umirovljenog profesora genetike i oplemenitelja bilja, u SAD-u, gdje se GMO usjevi sade već godinama, svaki je četvrti stanovnik alergičan na gluten, koji se nalazi u pšenici. U isto vrijeme u Evropi je na gluten osjetljivo od 0,1 do 0,2 posto ljudi, a u Kini i Rusiji u kojima se ne sadi GMO sjeme, alergija na gluten je nepoznata.

Jošt takođe dodaje kako je u Argentini 90-ih godina zbog recesije vlast dozvolila Monsantu ulazak i počelo se s velikim usjevima GMO soje, što je dovelo do propadanja malih farmera. Ono što je još gore, jeste činjenica da je ta soja postala otporna na totalni herbicid, koji je s vremenom stvorio super korove, a kako bi se njega uništilo, počelo se s velikim prskanjem iz zraka, a otrov se vjetrom prenosio u naseljene krajeve. "Parovi su tad počeli imati problema s neplodnošću, a žene koje bi uspjele zatrudnjeti su ili završavale sa spontanim ili su se znala rađati djeca s raznim deformacijama, to je ono strašno", rekao je Jošt.

gmo ispitivanja na stakorima 11546Ističe kako je i grupa znanstvenika u Francuskoj pod vodstvom Gillesa Seralinija, francuskog profesora molekularne biologije, provela trogodišnje istraživanje na štakorima koje su hranili s Monsantovim kukuruzom koji je sadržavao Round up (totalni herbicid) i nakon četiri mjeseca kod njih su se počeli pojavljivati tumori. "To je istraživanje objavio ugledni znanstveni časopis koji ga je nakon niza pritisaka morao povući. To dokazuje koliko je Monsanto jak i utjecajan pogotovo u političkim krugovima. Uzmimo za primjer SAD gdje bivši članovi Vlade rade sad za Monsanto dok su sadašnji članovi Vlade došli iz Monsanta. I sam predsjednik Obama nedavno je donio zakon po kojem je praktički nemoguće tužiti Monsanto", rekao je za Index.hr profesor Jošt.

Jošt je upozorio i na činjenicu kako je Evropa, da bi zadovoljila kriterij Svjetske trgovinske organizacije, morala dozvoliti da uvezeni usjevi soje mogu sadržavati 200 puta veću dozu totalnog herbicida Round up-a od one maksimalno dozvoljene.Taj herbicid je, tvrdi, tako jak otrov koji omogućava dotičnoj biljci koja izraste iz tog GMO sjemena da ostane zelena dok ništa pored nje ne može uspjeti.

Zbog ovakvih i sličnih slučajeva Monsanto je redovno na meti demonstranata. Tako je 25. maja 2013. širom svijeta održan 'Marš protiv Monsanta'. Učesnici protesta su izašli na ulice 436 svjetskih gradova, a u protestima su ukupno sudjelovale stotine hiljada ljudi. Glavni zahtjev učesnika protesta jeste ispravno označavanje GMO namirnica. Naime, na mnogim GMO prehrambenim proizvodima uopće se ne navodi da se radi o hrani koja je plod genetske modifikacije.

Što se tiče Hrvatske konkretno, odnosno najave ulaska Monsanta na hrvatsko tržište, Jošt navodi kako to uopšte ne čudi, kada u tijelima kao što je Vijeće te odbor za GMO – Hrvatska ima ljude koji se otvoreno zalažu za uvođenje GMO proizvoda. Ističe kako dolaskom GMO-a u Hrvatsku pak postoji problem da se hrvatski seljaci, koji nisu dovoljno educirani daju nagovoriti od strane Monsantovih prodajnih predstavnika da kupe GMO sjeme. Svi oni bi, napominje, trebali znati da je Monsanto od svog osnivanja do danas proizveo toliko jake otrove i kemikalije zbog kojih je bio i kažnjavan.

Sunčana Pešak, koordinatorica za hranu Zelenih mreža aktivističkih grupa (ZMAG) za Index kaže da se izrazito boji trgovinskog sporazuma kojeg potpisuju SAD i Evropa, a kojim bi se ako prođe, u Hrvatskoj promijenilo niz stvari vezanih za GMO. "Tako bi korporacije poput Monsanta dobile dodatnu moć jer bi mogle tužiti državu koja donese zakone u kojima bi im se smanjila dobit. Tvrtke poput njih u svojim GMO usjevima koriste ogromne količine kemikalija koje su otrovne i loše utječu na okoliš, a postoje i veliki rizici za zdravlje iako nikad nisu provedena dugoročna istraživanja kako bi se točno vidio njihov utjecaj na zdravlje", rekla je Pešak.

(Izvor: Index.hr; Prilagodio: AGRO-EKO Magazin)

 

Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Funpage. Hvala!

 

 


Nasumični sadržaj