Program oplemenjivanja mongolske trešnje trajao je dugo, križanjem mongolskih i patagonijskih trešanja, a ključ su bili ujednačeni klimatski uvjeti, budući da u tim područjima biljke rastu većinom u grmovima, nisu stabla kako je uobičajeno.

Radi se o patuljastom grmu koji obilato rodi. Plodovi imaju tamno crveno meso i tamno crveni sok. Ove nove trešnje su vrlo obećavajuće u konzumaciji kao svježe voće, kao i u industriji /preradi.

Uzgoj u obliku patuljastog grma ima brojne prednosti:

• otpornost na zimu i otpornost na sušu
• maksimalan rast samo do 4 m iako mikro i makro klima može u povoljnijem okruženju bolje utjecati na rast, dok orezivanjem grm može ostati u željenoj visini. Time omogućuje mehaničku berbu, ali i lakšu ručnu berbu
• danas se trešnja ne uzgaja na svojem korijenu, već sorte moraju biti cijepljena na druge podloge. Stoga su današnje trešnje sklone brojnim teškoćama u uzgoju, npr. događa se ozbiljan problem ako se oguli mjesto cijepljenja – pa rast nastavi podloga umjesto sorte koja je posađena. Mongolske trešnje i dalje rastu, kao ista biljka, jer izbojci idu iz vlastitog korijena.

Nema značajnijih štetnika i bolesti, pa se najčešće uzgaja organski ili drastično smanjenom upotrebom kemikalija. Plod je tamno crvene boje i posebno su naglašena zdravstvena svojstva tamnog voća gdje se povezuje crvena boja s visokom razinom antioksidanta.

“Brix” ili slatkoća kod mongolske trešnje je iznimno visoka. Kod klasične trešnje obično je u rasponu od 11 do 16, dok kod mongolske trešnje doseže i više od 20 Brix-a.

Berba i čuvanje

Dozrijeva od kraja srpnja (jula) do kraja kolovoza (avgusta), kada uglavnom obične trešnje nema na tržištu. Plod može u fiziološkoj zrelosti ostati duže na stablu, što plodovima dopušta da dobiju tamniju boju i slađi okus. Veličina plodova kreće se od 2-4 cm s bojom koja varira od svijetlo crvene do crne. Kod berbe je poželjna berba s peteljkama, tako se može čuvati duže.

Trešnje mogu biti pohranjene neoprane, labavo prekrivene plastičnom folijom od 3 do 7 dana. Mekši plodovi/zreliji imaju kraće razdoblje skladištenja.

Važno je napomenuti nutritivna svojstva trešnje; vrlo niska razina zasićenih masnoća, kolesterola i natrija. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, bakara i mangana, te vitamina A i vitamina C. Plodovi trešnje sadrže veliku količinu moćnog antioksidanta, antocijanina, koji može pomoći ublažiti upale, te smanjiti tegobe kod artritisa i gihta.

Agro-Eko Magazin / Gospodarski.hr