Došla nam je zima, pčele su se skupile od hladnoće u klube da bi se ogrijale a što manje hrane potrošile. Na pčelinjaku u košnicama obezbijeđeno je dosta meda i perge, mir i tišina. Svako uznemiravanje negativno bi uticalo na pčelinju zajednicu i na njeno prezimljavanje. Svakim uznemiravanjemm, premiještanjem stradaju pčele koje se nalaze na periferiji klubeta, tada se povećava potrošnja energetske hrane. Pčelama treba prilaziti samo kada je neophodna pomoć sklanjanja snijega sa poletaljka koji je počeo da se topi i skidanja snijega koji se topi sa krovova, sve to lagano bez lupanja. Ovo se radi da bi se spriječilo, u slučaju mraza, hvatanje leda po zidovima košnice. Neophodno je procijeniti da li će intervencija biti od koristi ili štete po pčele. Takođe moramo procijeniti pogodan dan da intervencijom na jednu košnicu ne nanosimo štete drugoj susednoj. I pored navedenog, mora se utvrditi stanje na pčelinjaku u cjelini u svakoj košnici, kada vremenski uslovi dozvole. Svaka intervencija mora biti dobro isplanirana da bi se što brže izvela, a u zavisnosti od snage zazimljivanja pčelinje zajednice i vremenskih uslova.

Od sredine januara, ukoliko danu budu topliji, matica počinje sa polaganjem manjeg broj jajašca, svakog narednog dana sve veći broj. Tada počinje povećavanje temperature u pčelinjem klubetu na 34- 35°C . Čim je matica počela sa polaganjem jaja počela je da se povećava i potrošnja hrane, energetske i proteinske. Teorijski gledano, potrošnju hrane nije teško predvidjeti ako se zna da jedna pčela u periodu do pojave novog legla troši dnevno do 2mg hrane, pa i manje. Ako društvo ima dvadeset hiljada jedinki, to znači da je dnevna potrošnja oko 40 grama ili oko 1,2kg mjesečno. S obzirom da broj pčela varira, to će do početka februara biti potrošeno oko 4kg hrane.

Kako navodi Slobodan Jevtić, dugogodišnji pčelar, moramo znati da pčele zimi ne troše pergu, jer med u plodištu ima u sebi i do 30% polena. U košnicama savjesnog pčelara, koji nije krajem ljeta iscijedio sav med koje su one unijele, zalihe će sigurno biti dovoljne do prvih unosa, pa i ostaće za kasnije u slučaju da nam šljiva ne zamedi. S druge strane, ne treba smetnuti s uma da je ova prililčno velika količina hrane i odličan utopljavajući materijal, posebno u uslovima sa ćudljivim zimama.

Poželjno bi bilo da temperature u januaru i februaru budu niže da ne bi došlo do naglog zalijetanja i razvoja. U slučaju toplijih dana u januaru i povećanje zalijeganja, posljedica može da se javi u varljivom martu kod zahlađenja. U martu pčelinja zajednica se vraća u klube pri čemu mali broj pčela nije u mogućnosti da pokrije svu količinu legla. Zbog nepokrivenosti takvo leglo obično strada. I umjesto da taj rani razvoj bude pozitivan po pčelinju zajednicu - on postaje koban. Pčele su potrošile nepotrebno veću kolicinu hrane, a i došlo je do trošenja pčela, jer kod prvog toplog dana pčela će izbacivati zahlađene larve koje su uginule. Uslučaju pojave takvog toplijeg vremena svi oni koji koriste utopljavajući materijal za košnice (koji se koristi bespotrebno i samo šteti pčeli) treba da sklone i omoguće približno izjednačavanje temperature. Ko ne upotrebljava utopljavajući materijal, kao I oni koji ga koriste a izvadili su ga, treba da otvore pri dnu ili otvore na letima otvore maksimalno. Moje je mišljenje, navodi Jevtić, obzirom da ne koristim šecer u pčelarstvu, preporučujem da se stavi po jedan ram sa zatvorenim medom iznad ramova pološke da bi pčele imale rezervu i koji bi služio za povećanje količine meda i sigurnosti u januaru. Navedeno treba uraditi po toplom danu, što brže, bez zavirivanja unutar pčelinje zajednice. U slučaju da se nema ram sa medom poželjno je staviti i mednu pogaču iznad pčelinjeg klubeta da bi se osiguralo sigurno prezimljavanje, odnosno staviti kristalisan med u čarapu pa to staviti preko satonoša.

U januaru je neophodno izvršiti provjeru pčelinje zajednice. Ove provjere vršimo posmatrajući pčelinju zajednicu spolja, a nikako otvarajući i time uznemiravati pčelu. Preporuka: uzeti sa slušnog aparata za mjerenje pritiska slušalice sa crijevom, te crevo staviti kroz otvor leta a slušalice na uši, tada kucnemo u zid košnice i ako se čuje brujanje tri do pet sekundi, a zatim prestane, to je znak da ima matica i da pčelinja zajednica ima dovoljno hrane. Ako se u košnici čuje stalno brujanje kao šuštanje suvog lišca i kod kucanja poveća i ne prestaje- to je znak da u pčelinjoj zajednici nešto nije u redu i da je potrebna pčelareva intervencija, da bi se utvrdilo da li je zajednica bez matice ili hrane.

Poželjno je zbog pčelara koji stavljaju češljeve na otvore iste otvoriti i nekim tankim prutem izbaciti uginulu pčelu sa otvora ako je ima i osloboditi prolaz pčeli. Kada je topao dan u januaru i ako pčela brzo izlijeće i ulijeće u košnicu to je znak da je sa pčelinjom zajednicom sve u redu i da će ista dočekati u punoj snazi proljeće. Ako se još dogodi da ima maslačka pa unose polen - to je dokaz da je sve u najboljem redu.

(AGRO-EKO Magazin)