Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Укладка ламината на пол. Быстрая укладка ламината своими руками видео. Укладка ламината по диагонали. Пробковое покрытие для пола. Качественная укладка пробкового пола. Пробковый пол плюсы и минусы. Смеси для выравнивания пола. Быстрое выравнивание бетонного пола. Выравнивание пола стоимость. Самоделки для дома. Лучшие самоделки для дома своими руками. Полезные самоделки для дома. Как обустроить кухню. Как обустроить маленькую кухню быстро. Как обустроить кухню фото. Как открыть свой магазин. Хочу открыть магазин с большим капиталом. Сколько стоит открыть магазин. Диван своими руками. Как сделать диван своими руками для дома. Диван своими руками чертежи. Дизайн маленькой кухни. Красивый дизайн интерьера кухни фото. Малогабаритные кухни дизайн.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Kad nema zakona, sve može biti 'organsko'

organic igctdd214Potražnja za organskom hranom u Europi i svijetu svake godine sve više raste, a podatak da je prodaja u SAD-u dosegnula 5,5 milijardi dolara godišnje i da je porasla za 72 posto u sedam godina dovoljno govori o značaju takve proizvodnje. Doduše, organski dobiveni proizvodi jesu skuplji, no potrošači često ne žale novac ako će jesti zdravo i hranjivo.

Zapadni Balkan u mnogo čemu zaostaje za modernim trendovima, pa je tako i u organskoj proizvodnji. Po podacima, kojima raspolažu organski proizvođači u Bosni i Hercegovini,  samo 0,6 posto površina na području jugoistoka Europe je pod kulturama, bilo da je riječ o voću, povrću, žitaricama ili ljekovitom bilju, koje se tretiraju po normama koje zahtijeva organska proizvodnja.

I tako malobrojni, proizvođači se teško mogu izboriti na tržištu, a dodatni problem im stvara činjenica da se često, pod oznakom "organsko", prodaje i ono što je proizvedeno nekom drugom tehnologijom, uglavnom konvencionalnom i uz korištenje umjetnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i dodataka prehrani stoke. Takva, stroga pravila u organskoj proizvodnji važe ne samo za uzgoj, nego i za čuvanje i prijevoz te plasman prehrambenih proizvoda.

Uz napomenu da je nešto "zdravo", "domaće" ili "neprskano" na tržnicama i u trgovačkim lancima nudi im se sumnjiva roba, zbunjuje ih se u izboru i uglavnom se odlučuju po vlastitom nahođenju, birajući vrlo često jeftinije i nepouzdano. Na drugoj strani, ono što je doista zdravo, i proizvedeno bez štetnih kemikalija, pod strogim nadzorom i s većom biološkom i nutritivnom vrijednosti ostaje zapostavljeno.

Zbunjivanje kupaca

Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, a slično je i u susjednim državama, česta je pojava da se oznakama "organsko" označavaju proizvodi koji to nisu, upozoravaju iz Saveza udruženja organskih proizvođača 'Organsko' Federacije BiH. Ključnim problemom označavaju nepostojanje zakona o organskoj proizvodnji na državnom nivou. Dok Republika Srpska ima zakon, ali nema podzakonske akte koji će služiti za provedbu pravila, u Federacija BiH takav zakonski ako još je u formi nacrta.

"Veći marketi, ali i mnoga prodajna mjesta nemaju obavezu, niti se koga boje i stide da pišu na proizvodima kako je to organskog porijekla, da to stavljaju na rafu sa organskim proizvodima i time samo zbunjuju kupca. Kad nema zakona, ni instrumenta kojim bi se moglo kazniti onoga ko na svoj proizvod stavi oznaku 'organsko', a on to nije, potrošači domaći proizvod miješaju sa organskim i kupuju pogrešno", upozorava Sejad Herceg, predsjednik Saveza Organsko FBiH.

Organski proizvođači su, na drugoj strani, prošli cjelokupnu proceduru ishođenja certifikata, na svojim njivama, u plastenicima i vrtovima vrijedno radili, uspjeli ishoditi oznaku "organsko" na svom proizvod, ali su u borbi s nakupcima i prekupcima, pogotovo trgovačkim lancima – nemoćni.

"I sâm sam organski proizvođač, uspjeli smo animirati ljude i jeste to mukotrpan posao, pogotovo jer nema zakonodavnog okvira da nas štiti i da mogućnost transparentnog širenja. Sve je to još uvijek na niskom nivou i u rukama je proizvođača, zapravo entuzijasta", dodaje Herceg.

Isplativ posao

Kao i mnoge druge stvari, poput vode kao gospodarskog potencijala ili prirodnih ljepota kao dobre prilike za zaradu kroz turizam, tako se i poljoprivredna proizvodnja, a pogotovo njezin organski oblik kao jako isplativ označavaju velikom prilikom za BiH. I ne samo za tu državu, jer i njezini susjedi, koji još nisu ušli u Europsku uniju, otvorena je prilika apliciranja za pretpristupne fondove.

"Mogu se povući sredstva iz IPA fondova, IPARD, kao i fondova raznih asocijacija i udruženja, fondacija koje rade na razvoju poljoprivredne proizvodnje. U ovom sektoru možemo jako puno i jako brzo, a sa malo ulaganja. Možemo pomoći da se pojača ekonomski razvoj ruralnih prostora, sela i lokalne zajednice", napominje Herceg.

"Svima je važno proizvesti kvalitetan organski proizvod i plasirati ga kupcu po što je moguće kvalitetnijoj i jeftinijoj cijeni, ali da dobiju kvalitetan proizvod. Imamo resurse i proizvođače, kvalitetan proizvod, ali nemamo poticajnih mjera niti stimulans da se pomognu poljoprivredni proizvođači koji se bave organskom proizvodnjom", dodaje.

Kako do certifikata?

Sami organski proizvođači naprosto su onemogućeni prevariti potrošača i ponuditi mu proizvod označen kao organski, a da on to nije. Budući da su ishodili organski certifikat, koji je sukladan europskim pravilima, za njegovu zlouporabu slijede rigorozne kazne.

Certifikacijom se bavi nekoliko ovlaštenih kuća u BiH, objašnjavaju u jednoj od njih – Zadruzi za organsku kontrolu i certifikaciju 'BeHaBIOCert'. Taj posao mogu obavljati stručne osobe s diplomom poljoprivrednog fakulteta i obukom iz područja organske kontrole i certifikacije.

"Oznaka za organski uzgojen proizvod dobija se samo nakon više godina praćenja i nadzora kod tijela za organsku kontrolu i certifikaciju. Procedura nadzora i certifikacije je propisana standardima  EU i Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede (International Federation of Organic Agriculture Movements), koji se stalno revidiraju i usklađuju i koji su u osnovi isti u svim zemljama", navodi Sanja Dazdarević, direktorica BeHaBIOCerta.

Cijela procedura, nastavlja ona, zahtijeva timski rad više stručnih osoba i cijeli proces proizvodnje mora biti potkrijepljen odgovarajućom propisanom dokumentacijom – od početka proizvodnje do planova za narednu godinu. Certifikat se teško stiče napornim radom, produžuje se svake godine, a stečeni organski status se može izgubiti, napominje Dazdarević.

Uz spoznaju da su potencijali veliki, a tržište "zatrovano" šarolikom ponudom "domaće" i "zdrave", a posebno hrane za koju se vjeruje da dozrijeva u prekooceanskim tankerima, organskim proizvođačima iz BiH ostaju strana tržišta. I na njima se teško mogu izboriti sa sve snažnijom konkurencijom, ali su svoje mjesto našli sakupljači šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva. Osim onoga što uberu, tamo plasiraju poluproizvode poput eteričnih ulja, ali i kozmetičke proizvode. Poštujući stroge europske standarde za utjehu im ostaje da su, mnogo prije ostatka BiH, bar ušli u Europsku uniju.

izvor: Al Jazeera, autor: Mladen Obrenović


Nasumični sadržaj