Proizvodnja ranog krompira može se započeti u zimskim mjescima u zaštićenom prostoru, najčešće u plastenicima. Rani krompir biće kvalitetan i može ostvariti najveći profit na tržištu, ako se pravilno odaberu veoma rane i rane sorte, posade naklijale i deklarisane krtole u ranim rokovima, nastre zemljište i biljke pokriju agrilom.

Za ranu proizvodnju preporučuje se sadnja naklijalog sjemena sa razvijenim klicama od 1-2cm. Naklijavanje omogućava rano, ujednačno nicanje, ujednačen usijev i rano obrazovanje krtola. Sa naklijavanjem sjemena otpočinje se 4 nedjelje prije sadnje. Proces naklijavanja počinje odlaganjem sjemena krompira u plitke drvene ili plastične gajbe. One se slažu jedna na drugu kako bi se krtolama osigurao dobar protok vazduha i svjetlosti u periodu kaljenja. Radi prekidanja perioda mirovanja, krtole se izlažu temperaturnom šoku. Temperatura se povećava na 18-20 °C, u koracima od 1-2 °C dnevno, u periodu od dvije nedjelje.

Ovaj dio procesa naklijavanja se obavlja u mraku. Potrebno je održavati konstantnu temperaturu i dobru ventilaciju tokom klijanja dok se ne formiraju klice od nekoliko milimetara do pola centimetra. Ovaj stadijum karakteriše visoka osjetljivost klice na mehanička oštećenja. Kao rezultat naklijavanja, krtole imaju velik broj klica koje su veoma slabe i podložne lomljenju.

Ovako naklijale krtole se podvrgavaju procesu 'kaljenja'. Postupak kaljenja se provodi tako što se naklijale krtole odlažu u svijetloj, dobro ventilisanoj prostoriji pri teperaturi oko 10 °C dvije nedjelje. Snižavanje temperature i izlaganje svjetlosti (prirodna ili vještačka) će usporiti rast klica dok se razvoj krtola nastavlja. Ovo će inicirati razvoj listova stolona i korijena i formiranje hlorofila. Klijanci će nakon 'kaljenja' ostati relativno kratki (1–2 cm) i čvrsti.

Prilikom pripreme zemljišta za sadnju krompira treba unijeti, na osnovu odrađene agrohemijske analize zemljišta, organska i mineralna NPK đubriva (polovina pred sadnju, a ostalo u prihranjivanju). Biljke tokom vegetacije zahtijevaju umjerenu vlažnost zemljišta, bez naglih promjena. Zbog toga se u posljednje vrijeme često primjenjuje sistem zalivanja 'kap po kap'. Najbolja je traka prečnika šesnaest i debljine 'zida' 0,1 milimetara. Ispusni otvori treba da su udaljeni 20 centimetara. Traka se polaže istovremeno sa sadnjom. Preko gredica malčira se slojem slame , što omogućava bolje čuvanje vlage i povećanje temperature tla, a naklijale krtole niču od 22-27 dana ranije.

Pri ovom načinu navodnjavanja nema kvašenja biljaka, zabarivanja zemljišta, prenošenja biljnih bolesti i ispiranja hraniva. Obezbjeđuje se optimalno prisustvo vode i vazduha tokom cijelog vegetacionog perioda samo u banku gdje se formiraju krtole. Moguće je vrlo precizno i blagovremeno primijeniti optimalne količine vodorastvorivih đubriva kao i sredstva za zaštitu od štetočina (zlatica, žičnjaci).

izvor: Zdrava Srbija; prilagodio: Agro-Eko Magazin