Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Снять квартиру посуточно. Быстро снять посуточно квартиру в казани. Снять однокомнатную квартиру посуточно. Помощь в получении ипотеки. Удобное получение ипотеки в сбербанке. Что нужно для получения ипотеки. Отопление частного дома. Как сделать отопление частный дом схема. Частный дом монтаж отопления. Восстановление жесткого диска. Быстрое восстановление информации с жесткого диска. Восстановление данных жесткого диска программа. Кредит с плохой историей. Быстрые кредиты онлайн с плохой историей. Срочный кредит с плохой историей. В какой сервер играть в WOW. Топ world of warcraft серверы. Wow серверы pandaria. Круглопалочный станок чертежи. Круглопалочный станок купить дешево. Самодельный круглопалочный станок. Кредит на покупку квартиры. На долго взять кредит на квартиру. Кредит на покупку квартиры.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Priča o Bekiru Doliću, svestranom agronomu

prica o bekiru dolicu 1U okviru kampanje MLADI FARMERI bio je otvoren poziv za mlade (od 16 do 30 godina) na temu Najbolja prica o mladima u agrobiznisu u organizaciji MUNJA Inkubatora i podrske programa Prilika Plus. U nastavku vam donosimo rad, koji je osvojio drugo mjesto, na već spomenutom takmičenju. Imate čast pročitati predivan rad Mirele Selimović. Uživajte!

Bekir Dolić, svestrani agronom iz Cazina, budućnost bh. agrara?

U ljutoj Krajini, u gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u Cazinu koji već godinu dana ponosno nosi titulu grada,mnogo je neispričanih priča o mladim, a uspješnim ljudima. O ljudima koji, uz puno rada, truda, učenja i odricanja, ali i Božiju pomoć i malo sreće, mogu „dostići zvijezde“. Ima u Cazinu uspješnih sportista, umjetnika, doktora, različitih talenata u svim sferama života. A kad spomenemo agrobiznis, jedno ime se posebno ističe i bilo bi šteta da ostane neispričana priča.

Ima tek 27 godina, a tako opširnu i bogatu biografiju da bi mu mnogi pozavidjeli. Ako ste ikada slučajno ili namjerno kročili na područje Krajine, onda su velike šanse da ste čuli za Bekira Dolića.

Mlad, svestran, entuzijastičan bachelor poljoprivrede sad orezuje voćke, sad se bavi kornišonima, pa organizira dane polja u svojoj mjesnoj zajednici, a onda pronađe vremena i pisati novinarske članke. Mogli bismo reći, „ima prste” u gotovo svakoj niši agrara BiH.
Kako i sam kaže, od rođenja je privržen agraru. Odrastajući u provinciji Cazinske krajine svakodnevno je okružen s nekoliko stotina poljoprivrednih proizvođača iz raznih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, porodica Dolić se unazad četiri generacije bavi ovom prioritetnom granom privrede. Još kao srednjoškolac, kasnije i student, Bekir je vodio brigu o farmi svojih roditelja, gdje i danas proizvodiautohtoni sir i rakiju od autohtone sorte šljive Požegača. Na istoj farmi vrši ispitivanja vrsti, sorti i hibrida raznih povrtlarskih, ratarskih te voćarskih kultura.

Specifična je Bekirova porodična situacija. Iako su se njegovi roditelji od osnivanja braka bavili poljoprivrednom proizvodnjom i živjeli na selu, kasnije su, u određenom pogledu, morali smanjiti svoje djelovanje. Nekada su uzgajali grah na površini od 1 ha, pivski ječam, kukuruz i žitarice na površinama od po 10 ha. Uzgajali su i muzne krave, tovne bikove i ovce, mliječne koze, purane te koke nosilje. Bili su prava mala, sretna farmerska porodica koja je živjela od svoga rada i svoje zemlje.

Nakon što je njegovoj majci 2012. godine dijagnosticiran karcinom, sve se promijenilo. Počela je teška i duga borba za život žene koja je svom mužu i djeci bila najveći oslonac u životu, i koji su njen dio poslova preuzeli na sebe.

Godina 2013. donosi nove nevolje i probleme ovoj cazinskoj porodici. Bekirov otac dobija moždani udar, i to treći po redu i situacija se dodatno komplikuje. Tada Bekir, kao student treće godine Biotehničkog fakulteta, biva prisiljen istovremeno studirati i brinuti o farmi od koje je ovisila njihova egzistencija. Svaki dan putovao je od Skokova do susjednog grada Bihaća na fakultet, oko 40 km, i to najčešće auto-stopom u oba pravca.

Prije polaska u Bihać, u ranu zoru, morao je da odradi farmerske poslove kao što je muža krava, koje je ranije njegova majka obavljala. Čim bi predavanja završila, vraćao bi se kući, opet auto-stopom, nastavljao s poslovima i brinuo o bolesnim roditeljima.
Nažalost, majka je preminula 2015. godine, a otac je penzionisan. I dalje se oporavlja i, uz pomoć Bekirove sestre i njega, bavi s nekim od navedenih grana kojima su se bavili ranije dok ih ova nesreća nije zadesila te, kako smo rekli, testiraju razne sorte više vrsta ratarskih, povrtlarskih i voćarskih kultura. Proizvode papriku na površini od jednog dunuma, malinu na površini od dva dunuma i krastavac na površini od jednog dunuma (uz ostale poslove).

Ovaj 27-godišnjak je prvi koji je u poslijeratnom periodu ispitao hemijsko-fizikalna i organoleptička svojstva autohtonog polutvrdog sira s područja Unsko-sanskog kantona. Napisao je i studiju od 200 stranica o geografskom porijeklu spomenutog sira, što je bila i tema njegovog završnog rada na prvom ciklusu studija.Ne čudi što je upravo za ovaj proizvod sentimentalno vezan. Ali Bekir u sve što radi unosi veliku količinu energije i ljubavi. A kad nešto radimo iz ljubavi, onda su neizostavni i pozitivni rezultati. Borba u agraru, kao i u životu uopće, uvijek traje. Ako i završi, počinje nova. Bekir je onaj koji će uvijek biti spreman za juriš.

Dio je stručnog tima koji je identificirao zarazu pitomog kestena(Cestane sativa) u Bosni i Hercegovini kestenovom osom šiškaricom (Dryocosmus kuriphilus). Bilo je to u maju 2015. godine, a u borbi za spas kestena pokrenuli su zajednički projekat i neformalnu asocijaciju stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i šumarstva pod nazivom “Sačuvajmo krajiški kesten”. Pored toga, ima dva naučna rada na temu kestena.

Skupa sa kolegama agronomima izvršio je introdukciju paprike u kooperativnu poljoprivrednu proizvodnju BiH u poslijeratnom periodu. Radili su sa 150 proizvođača, a Bekir je i sam bio jedan od njih, uzgajajući ove paprike na površini od jednog dunuma na svome gazdinstvu.

Ne samo da redovno proširuje svoje znanje i vještine, isto tako i prenosi naučeno. Sa svojih 27 godina sarađuje sa 4.000 poljoprivrednih proizvođača. Do sada je održao preko 200 edukacija i predavanja iz raznih oblasti poljoprivrede.Vrši i stručni nadzor nad biljnom poljoprivrednom proizvodnjom na nivou godine, formulira poljoprivrednicima projekte za razne fondove subvencija, izlazi na teren i rješava razne probleme i situacije u poljoprivrednoj proizvodnji.
A javna je tajna da Bekir odmara radeći. Da, dobro ste pročitali. Ovaj mladi Cazinjanin odmara obavljajući rezidbe voćaka, podižući nove zasade, praveći programe ishrane i zaštite. Kaže da je tu svoj na svome i da nema boljeg odmora od onoga u prirodi i sa prirodom. Možemo reći da je srastao sa zemljom i teško da će ga išta od nje odvojiti.

Jedno vrijeme radio je u kompaniji Poljo-sementi koja posjeduje veleprodaju i maloprodajnu mrežu te posluje na nivou Bosne i Hercegovine. Također, bio je vanjski stručni saradnik za zadrugu Agrodar koja je tada imala 800 proizvođača kornišona, 150 proizvođača paprike, neznatan broj kooperanata maline, vršila otkup kestena, kao i vlastitu proizvodnju strnih žitarica i kukuruza. Zajedno sa ostatkom tima radio je stručni nadzor nad svim spomenutim segmentima.
Trenutno je zaposlen u poljoprivrednoj apoteci “Agro-Pilot” u Zborištu.

Sarađuje s raznim stručnim i trgovačkim partnerima iz Bosne i Hercegovine, Evropske unije i svijeta iz oblasti agronomije.Bio jepromotor za sjemensku kuću Poljodar (RH) i kompaniju Panvita (R SLO) za područje Bosne i Hercegovine.

Osim toga, Bekir je i certificarni implementator projekata iz raznih oblasti poljoprivrede za domaće podsticaje i EU fondove (IPA i dr.). Nositelj je certifikata za auditora i inspektora za standarde kvaliteta u poljoprivredi poput Global GAP, HACCP i sl., gdje ima već zavidnog iskustva. Prošao je i stručnu specijalizaciju za proizvodnju krompira u Nizozemskoj u kompaniji Flevostar.

Koristeći stečeno znanje, u sezoni 2017. i 2018. godine ispitivao je trinaest novointrudukovanih sorti krompira na području Unsko-sanskog kantona. Ispitivanja su vršena u svim općinama i gradovima kantona gdje je zasijano svih trinaest vrsti krompira. Na ovaj način ovaj krajiški agronom želio je saznati koje su sorte, ali i rejoni najpogodniji, a koji naproblematičniji za proizvodnju krompira u našem kantonu.

Kao da sve do sada spomenuto nije dovoljno, stručni je autor/dopisnik za najpoznatiji poljoprivredni web magazin na Balkanu, AgroKlub, ali i magazin Agro-planeta i Agro Eko Magazin te vanjski saradnik za portal Farmer.ba.

Pored svih agronomskih poduhvata u agraru, Bekir je već trinaest godina član Kulturno-umjetničkog društva “Skokovi” uz pomoć kojeg učestvuje u organizacijama raznih etno manifestacija te pokreće programe očuvanja bosanskohercegovačke kulturne baštine.
Za sezonu 2018. u saradnji sa Poljoprivrednim zavodom Unsko-sanskog kantona zasijao je makro-ogled kukuruza na farmi svojih roditelja ucazinskoj mjesnoj zajednici Skokovi. Manifestacija Dani oglednih polja kukuruza, koja je od velikog značaja za razvoj agrarnog sektora Unsko-sanskog kantona, posebno u proizvodnji kukuruza kao osnovne ratarske kulture, privukla je veliki broj posjetilaca kako sa područja kantona, tako i poslovne partnere iz država okruženja.Na površini od 12 dunuma eksperimentalno je zasijano skoro 40 hibrida kukuruza, a osnovna svrha ove manifestacije bila je prezentiranje lokalnim uzgajivačima kukuruza koji je to hibrid najpogodniji za uvjete uzgoja u ovoj mjesnoj zajednici. Rezultati su pokazali da kukuruz može imati dobar urod i na skoro 500 metara nadmorske visine.

A ako ste mislili da je to sve, moram vas razočarati, za ime Bekira Dolića tek ćete, sigurna sam, čuti u budućnosti.

Već je u planu sjetva makro-ogleda strnih žitarica za sezonu 2018/2019, gdje će se analizirati pedeset različitih sorti svih aktuelnih vrsti strnih žitarica koje se kod nas zasijavaju. U realizaciji će pomoći i Poljoprivredni zavod USK-a.

Da od njega možemo očekivati i veće stvari, govori činjenica da je ove godine vanredno upisao drugi ciklus studija (master studij) na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, odsjek Biljna proizvodnja, smjer Fitomedicina (zaštita biljaka, biljna medicina). Njegovi budući planovi očito idu u pravcu očuvanja cjelokupnog biodiverziteta flore u našoj državi. Kako bi to bilo moguće, nastoji se „naoružati“ svim raspoloživim znanjem te steći iskustva na različitim poljima i ići u pravcu populariziranja autohtonih sorti voća, povrća, ratarskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja.

 Kako je poljoprivredna proizvodnja Bosne i Hercegovine i njen agrar pao na niske grane, a kako je mladi čovjek o kojem pišemdokazano nacionalno osvješten i cijeli život radi na zemlji, njegov cilj je da stanovništvo svih starosnih dobi, ali i vlast, „natjera“ da se zainteresiraju za oživljavanje agrara koji još uvijeknije mrtav pored svih problema koji su nas zadesili (niske otkupne cijene, zatvaranje vrata bitnijih tržišta, vremenske nepogode, odlazak radne i intelektualne snage).
Prije svega treba osvježiti registre flore i faune. Jasnije definisati genetiku domaćih genotipa i fenotipa svih biljnih vrsta, ali i genetiku domaćih pasmina svih tipova domestificiranih, ali i nedomestificiranih životinja, svjestan je Bekir.Naglašava i potrebu masovnog podizanja zasada autohtonih vrsta i sorti te selekcijskih centara i farmi autohnotnih pasmina životinja. Nakon toga osmisliti brendove, oživjeti sve lokalne proizvode te tražiti oznaku geografskog porijekla za sve njih i stvoriti kod domaćeg stanovništva naviku da se isti koriste.

Ovaj svestrani mladi čovjek ima viziju i jasan plan, bar kada je u pitanju spas bh. agrara. Nakon osvajanja domaćeg tržišta, što smatra mogućim, treba, uz pomoć partnera iz vana, težiti ka prodiranju na vanjska tržišta, što će donijeti još veću profit.
Ističe da netaknute „divlje“ sredine reljefa naše države ne treba posebno urbanizirati nego samo olakšati pristup istima. Takva područja naziva plućima naše države, a ima i onih divnih dijelova ove male zemlje na Balkanu koji su još neiskorišteni, a mogu se pretvoriti u prave turističke atrakcije.

Međutim, njegova vizija ne završava tu, seli se dalje u ugostiteljske objekte, gdje treba strogo voditi računa o preporučivanju isključivo domaćih jela koja su pripremljena od namirnica s bosanskohercegovačkih gazdinstava. Na ovaj način mladi bi bili više nacionalno osviješteni, što bi nam omogućilo dug kontinuitet ovakvog privređivanja te bi i mi, narod iz zemlje sa zamršenom političkom i ekonomskom situacijom, imali neko posebno mjesto u privrednim igralištima Evrope i svijeta.

Ako se pitate šta to Bekir Dolić, agronom iz Cazina, radi da san postane stvarnost, da se ostvari njegova vizija, pročitajte priču ispočetka.

Agro-Eko Magazin / izvor: Hoću.ba

 

Nasumični sadržaj