Mart je prelazni mjesec iz zime u proljeće u normalnim godinama, ali ove to nije tako. Normalne dnevne temperature su iznad nule i kreću se od 15 do 23 ºC.

Mart je prvi mjesec proljeća. Sa otopljavanjem priroda počinje da se budi. Počinje da cvjeta sve veći broj medonosnog bilja - lješnjak, vrba iva, badem, šljiva, trešnja, višnja, i ostale medonosne voćke. Cvjetanje je počelo još u februaru zbog izuzetno viših temperatura od prosječnih za taj mjesec.

Mada su pčele još u klubetu, aktivnost pčelinjih društava se sve više povećava. Na srednjim satovima se vidi veliki broj mladih maljavih pčela, koje se postepeno uključuju u kućni rad. Oko legla pčele formiraju vijence sa razređenim medom, koji je potreban za pripremanje hrane larvama. Potrošnja u martu je oko 7 - 9kg meda. Stare pčele sve više izlijeću da bi donijele nektar, polen i vodu, a mlade pčele vrše svoja prva zajednička oblijetanja u sunčanim danima. Snaga pčelinjih društava se određuje po broju satova pokrivenih pčelama. Količina legla i jaja određuje se po površini pokrivenoj leglom i jajima na svakom satu posebno. Prema količini i izgledu legla sudi se i o kvalitetu matice. Ako u košnici ima mnogo legla i radiIičke ćelije pravilne to pokazuje da je matica dobra. Jaka pčelinja društva imaju po 4 - 5 cijelih satova sa leglom i jajima.

Zbog mnogo toplih dana u februaru treba uraditi sljedeće jer se to sada lijepo vidi – osiromašenim društvima kao i pčelinjim društvima koja imaju matice trutuše iIi pčele trutovke treba odmah dati maticu. Treba promijeniti i matice koje dobro izgledaju, ali slabo polažu jaja i koIičina položenih jaja ne odgovara količini pčela i hrane.

U pčelinjem društvu mora biti 8 - 10 kg kvalitetnog meda u svako doba i 2 - 3 sata sa dobro očuvanom pergom. U slučaju da nema hrane treba je dati društvu, jer će inače ono izostati u razvoju. Ako imamo meda očuvanog u magacinu najbolje je dati ram meda u zbijeg košnice, a ako su noću temperature preko 12ºC može se dati i sirup. Ako nemate reserve mede i noći su hladne, onda treba dati pogaču.

Ako pođemo od toga da je mart prvi proljetni mjesec, da su dani sve duži i topliji, da je vegetacija krenula i da se time javlja i prva proljetna paša, posebno polenska, pčelinja društva su u punom razvojnom zamahu. Polenska paša je posebno važna zato što bez polena nema ni pčelinjeg legla, što znači da nema ni dovoljno reprodukcije pčela. Prema tome mart moramo prihvatiti kao najvažniji mjesec u godini kojim počinju ozbiljni radovi na pčelinjaku. Ako neke od tih radova ne izvršimo na vrijeme ili ih uopšte ne izvršimo, to može biti kobno za neko pčelinje društvo.

Polovinom mjeseca, ako dozvoljavaju vremenske prilike, krajnji ramovi sa medom se otklapaju viljuškom, to se radi brzo i ne otklapa se velika površina da ne bi izazvali grabež. Ovo je jedna od najboljih stimulativnih prihrana unutar košnice. Pčela će takav med brzo preraditi i dati mladom leglu, ili ga rasporediti tamo gdje je najpotrebnije. Pčelar ako napravi grešku u martu teško se može ispraviti. Pojilo sa vodom, u zavisnosti od toga koji je sistem davanja vode, treba postaviti na osunčano mjesto, odignuto od zemlje, da ne bi vodu zagađivale razne životinjice koje bi dolazile na vodu. Bilo bi poželjno staviti u početku šećer u pojilicu, dok se ne priviknu pčele na istu.

Veliku pažnju kod pregleda treba obratiti na vlažnost košnice, ako je velika a ramovi bočni buđavi, iste treba izvaditi i zamijeniti. Perga ne smije biti buđava jer pčela može dobiti majsku bolest. Ako imamo rezervne košnice možemo ih i zamijeniti, ako je velika vlaga u postojećim koje se trebaju osušiti i očistiti. Prije nego što počne veći unos nektara treba uraditi suzbijanje varoe radi čišćenja pčela. Pčelinje zajednice koje imaju dovoljno hrane, i to kvalitetne, u košnici - ujednačenija su i brže se razvijaju, daju više meda. Otpornije su na bolesti i vitalnije su.

Blagovremenim proširivanjem prostora kod povećane temperature omogućuje se unošenje i prerada nektara a da ne utičemo na blokadu matice kod zalijeganja. Sada se i potpuno proširuje leto da ne dođe do zagušenja prilikom izlaska i ulaska pčela. U martu matica povećava polaganje jaja tako da položi čak do 500 dnevno. Pravovremeno izimljavanje pčelinjih društva podrazumijeva pravovremeni i detaljni pregled svih košnica na pčelinjaku, spajanje slabih sa jačim društvima, ali treba voditi računa na zdravstveno stanje slabih, ako se posumnja na nozemu, na krečno leglo ne spajati. Ako se primijeti da je neko društvo oboljelo od nozeme i da je isto kao takvo opasno za prenošenje zaraze - isto treba uništiti. Svi se zavaravaju sa bolesnim da ga mogu izliječiti. To nikako ne treba pokušavati, jednostavnije je i bolje za pčelara uništavanje takvog društva. Opet apelujemo na pčelare - nemojte koristiti antibiotike za liječenje pčela, oni ne liječe već samo usporavaju razvoj bolesti, a mi činimo nešto što je protiv svih kodeksa pčelarstva - unosimo svjesno antibiotik u med!

Krajem marta tačnije poslije 20. treba početi sa stimulativnim prihranjivanjem, po 200 do 300gr šećernog sirupa. Ali mora biti ispunjen jedan uslov - da su u noći temperature + 12°C. Pčele izležene iz položenih jaja u drugoj polovini marta i početkom aprila učestvuju u glavnoj bagremovoj paši. Sva zapažanja potrebno je evidentirati u knjigu radi praćenja pčelinjih zajednica.

Redakcija AGRO-EKO Magazina zahvaljuje se ovom prilikom gdinu Slobodanu Jevtiću, dugogodišnjem pčelaru, koji nam je ustupio svoja saznanja o tretmanu pčelinje zajednice u martu mjesecu, kao i na dosadašnjoj saradnji)

VEZANI TEKSTOVI:

Savjeti i preporuke za tretman pčelinjih zajednica u februaru

 Savjeti i preporuke za tretman pčelinjih zajednica u januaru

 Preporuke: Kako obezbijediti pčelama dovoljno hrane preko zime

 Zimsko - proljetna smrtnost pčela: Kako omogućiti pčelama prezimljavanje

(AGRO-EKO Magazin)