Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Хочу продать квартиру. Ипотека можно ли продать квартиру быстро. Можно продать долю в квартире. В каком банке брать ипотеку. Стоит ли брать ипотеку сегодня. На какой срок брать ипотеку. Утепление стен своими руками. Быстрое утепление стен пенопластом своими руками. Технология утепления стен. Ремонт видеокарты ноутбука. Быстрый ремонт видеокарты своими руками. Сколько стоит ремонт видеокарты. В каком банке взять автокредит. Где выгоднее взять автокредит без проблем. Бесплатный сервер wow. Рейтинг серверов wow сайт. Сервера wow mangos. Чертежи самодельных станков. Скачать чертежи станков для холодной ковки. Сверлильный станок чертеж. Договор аренды квартиры. Стоимость аренды квартиры в Москве. Снять в аренду квартиру.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Plastenička proizvodnja: Svjetlost kao faktor razvoja biljaka

plastenicka proizvodnja ilustracija 5DZa sve biljke neophodni su određeni intenzitet i kvalitet svjetlosti i određena dužina dana. Najviše svjetlosti potrebno je biljkama porijeklom iz toplih, južnih regiona, kao što su paprika, lubenica, paradajz (minimalan intenzitet svjetlosti je oko 5.000-6.000 luksa). Te vrste ne podnose zasjenjivanje, a u zaštićenom prostoru mogu uspešno da se gaje samo u periodu s dosta svjetlosti. Biljke kojima treba manje svjetlosti (3.000-5.000 luksa) bolje podnose zasjenjivanje i gust sklop. Mnoge od njih, kao što su mladi crnii i bijeli luk, mogu uspješno da se gaje između biljaka na zasijanim mjestima (500-1.000 luksa).

Za biljku je najznačajniji vidljivi dio spektra tzv. fotosintetska aktivna radijacija (FAR), pri kojoj se normalno odvija fotosinteza kao osnovni životni proces u biljci. Po potrebama za svjetlošću ističu se paradajz, paprika, lubenica, dinja, krastavac, rotkvica, salata, kupus. Razlike su izražene i u zavisnosti od sorte. Visoka osvijetljenost (60.000-70.000 luksa) je štetna. Veoma su nepovoljne nagle promjene intenziteta osvijetljenosti (zimi, oblačni dani).

Odnos biljke prema dužini dana određuje mogućnost gajenja povrća na različitim geografskim širinama, odnosno u određenom periodu godine. Biljke dugog dana (cmi luk, salata, kupus) donose cvijet, sjeme, plod (generativne organe) kada je dužina dana 14 i više časova, što je u našim uslovima od maja do polovine avgusta. Biljke kratkog dana cvjetaju kada je dan kraći od četnaest časova. Takve su neke sorte paradajza, paprike, krastavaca, pasulja, plavog patlidžana.

Biljke koriste svjetlost u zavisnosti od veličine i oblika vegetacionog prostora, pravca sadnje i broja biljaka po jedinici površine. Za združenu i raniju berbu bolji je gušći sklop (broj biljaka zavisi od visine i položaja listova), ali su jestivi biljni organi (korijen, lukovica, plod) tada sitniji. Biljke sijane ili sađene u redove čiji je pravac sjever- jug imaju ujednačeniju osvijetljenost u toku cijelog dana i daju veći prinos. Iz istih razloga najbolji je kvadratni oblik vegetacionog prostora, ali on je neracionalan za njegu usjeva. Zato je pravougaoni oblik najčešći oblik vegetacionog prostora.

Većini povrtarskih vrsta koje se uzgajaju u zaštićenoj bašti za rast i razvoj treba dosta svjetlosti. Pri nedostatku svetlosti, posebno kod heliofilnih vrsta, biljke kasnije cvjetaju i obrazuju plodove.

Promjene svjetlosnih uslova u zaštićenom prostoru vezane su za trajanje obdanice, za jačinu i spektralni sastav svjetlosti. Sve ove promjene zavise od geografskog položaja mjesta, klime, doba godine i dana, sastava vazduha, položaja terena i zaštićenog prostora, tipa, konstrukcije i građevinskog materijala od koga je izgrađen plastenik i sl. Prirodni izvor svjetlosti je sunce. Ukoliko je sunce više nad horizontom, veći je i procenat direktne svjetlosti, ali to u mnogome zavisi od čistoće vazduha (čišći vazduh - više direktne svetlosti), nadmorske visine i geografske širine.

Za optimalnu osvijetljenost plastenika neophodno je da maksimalna količina sunčevih zraka pada pod uglom od 90°. Zbog toga je najoptimalniji polukružni oblik krova. Dugi sunčevi zraci koji padaju u plastenik rasijavaju se i reflektuju van objekta.

Za fotosintezu najznačajniji dio sunčevog spektra su zraci talasne dužine od 360-760 um, i oni čine oko 50% sunčeve insolacije. Na intenzitet osvjetljenja posebno su osetljive heliofilne biljke – paradajz i paprika, kojima je za optimalne uslove rasta i razvoja neophodan intenzitet osvjetljenja od 20.000-30.000 luksa, a za nonnalni rast oko 15.000 luksa.

Pri određivanju tehnika proizvodnje treba polaziti i od činjenice da na primjer na 44-45° sjeveme geografske širine dnevni prosjek intenziteta svjetlosti u decembru iznosi oko 5.000 luksa, u januaru oko 7.000, februaru 10.000, u martu 17.500 (od čega se pri prolasku kroz plastiku gubi 30- 50%). Zbog ovakvih uslova u toku zimskih mjeseci najčešće se gaje vrste manje osetljive na jačinu osvjetljenja: salata, cmi luk, krastavac, ili se vrši dopunsko osvjetljavanje rasada heliofilnih vrsta.

Elektrifikacija plastenika i tunela ima velike prednosti kada je riječ o regulisanju osvijetljenosti. To omogućuje duži rad u objektu, daje mogućnost dopunskog osvjetljavanja, ali i korišćenja komora za proizvodnju sejanaca za pikiranje (to značajno štedi energiju uz ekonomičnost korištenja prostora).

Instaliranje električnog sistema treba da obavi stručnjak, jer će ne samo najbolje riješiti sistem osvjetljenja, već će sprovesti i sve mjere zaštite. Zaštita od mogućih strujnih udara je bitna jer se u objektima radi uz povećanu vlažnost.

 

Svjetlosni uslovi u objektima sa plastikom

Na svjetlosne uslove u leji najveći uticaj imaju čvrsti (drveni, betonski i sl.) dijelovi leje koji stvaraju sijenke. Okvir leje daje najveću sijenku, a njena veličina i položaj se mijenja u toku dana i uvijek je ima na južnoj strani. Zato su biljke u ovom dijelu leje najčešće izdužene. Količina svjetlosti u leji zavisi od orijentacije leje i ugla pod kojim sunčevi zraci padaju na prozore (što je ugao manji to je više svjetlosti u leji). U lejama sa manje pregrada na prozoru veća je osvijetljenost. U toku proizvodnje treba održavati čiste prozore, redovno skidati asure, a vrijeme proizvodnje podešavati prema biološkim potrebama vrste.

plastenicka proizvodnja qr7r85Svjetlosni uslovi u tunelima i plastenicima zavise od svojstva folije. Najmanje vidljivog dijela spektra propušta PE folija. Količina svjetlosti koju propušta plastika najveća je oko podneva a manja ujutro i posle podne, a za 1-3,5 puta je veća sunčanih dana nego oblačnih. Ako je položaj plastenika po dužoj strani istok-zapad, onda je srednja dnevna osvijetljenost u periodu mart-april veća nego ako je orijentisan u pravcu sever-jug. Korištenje dvoslojne plastike smanjuje količinu svetlosti u objektu (za 10%) zbog kondenzacije vodene pare između dve folije.

Količina svjetlosti u plasteniku zavisi i od konstrukcije elemenata nosača. Ukoliko su oni tanji, zaobljeni, sa većim međusobnim rastojanjem, to je manje zasjenjena površina. Dnevna kolebanja zasjenjenosti plastenika postaju neznačajna ako se koriste ploče hrapave površine ili folije sa difuznim svojstvima jer one daju difuzno svjetlo koje ravnomjerno osvjetljava cijelu površinu. Na svjetlosne uslove utiču i agrotehničke mjere u proizvodnji, ali i osobine biljaka (broj biljaka, položaj, broj i veličina listova).

Sa tehničko-tehnološkog i ekološkog stanovišta od posebnog je značaja smanjenje utroška energije za zagrijavanje, odnosno optimalno korištenje sunčeve insolacije. U odnosu na tehnologiju moguće je više šema organizacije razmeštaja biljaka u objektu i pri tome različito korištenje FAR sunca.

(Izvor: AGRO INFOTEL; Prilagodio: AGRO-EKO Magazin)

 


Nasumični sadržaj