Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как выбрать внешний диск. Внешний жесткий диск как выбрать самый подходящий. Какой внешний диск выбрать. Какой принтер выбрать. Какой выбрать лазерный принтер сегодня. Какой цветной принтер выбрать. Готовые программы на java. Изучаем java с нуля быстро. Как начать программировать на java. Бесплатные игры для планшетов android. Качественный samsung android планшет. Планшет android цена. Отдых в турции отели. Самый лучший отдых в турции. Отдых в турции отели цены. Wow дк гайд. Лучший wow фрост дк гайд. Wow дк танк гайд. Рабочие программы на языке python. Изучаем python с нуля. Язык python для начинающих. Бесплатые плагины для Joomla. Скачать joomla плагины бесплатно. Где скачать самые последние плагины на joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Mjere zaštite od štetnih organizama u organskoj proizvodnji povrća

organska proizvodnja ilustr24U organskoj proizvodnji biljne bolesti, štetočine i korovi u svim usjevima i zasadima, suzbijaju se vrlo složenim sistemom postupaka, od kojih su najvažniji sljedeći:

- Pravilan izbor vrsta i sorti bilja (u proizvodnji se koriste otporne sorte), sa odgovarajućim plodoredom. Neophodno je uspostaviti intenzivan, složen plodored gdje se u jednoj vegetacionoj sezoni, odnosno godini na istom zemljištu uzastopno i istovremeno (kao miješane vrste), zahvaljujući pozitivnim biološkim odnosima, gaji više vrsta povrća. Pored poznatih miješanih vrsta: salata i crni luk, paprika i bosiljak, paradajz i kupus, kukuruz i grašak, kukuruz i pasulj, kukuruz i vrežaste vrste, u organskoj proizvodnji, kao miješane vrste, koriste se i one koje svojim mirisom ili korijenskim izlučevinama odbijaju ili privlače štetočine povrća.

Tako npr. gajenjem paradajza ili duvana sa kupusom smanjuje se napad buvača na kupus (paradajz i duvan inhibiraju ishranu buvača) ili paradajz sa kupusom smanjuje napad kupusnog moljca, a kupus gajen uz crvenu i bijelu djetelinu manje je napadnut od vaši i kupusara. Međutim, postoje i vrste koje ne uspijevaju dobro kada se gaje jedna pored druge.


- Odgovarajuća obrada zemljišta. U tom smislu, nastiranje zemljišta, kao agrotehnička mjera, izuzetno je značajno za rast i razvoj biljaka i zaštitu od korova. Danas postoje i nove generacije folija i agrotekstila koje su i antivirusne (sa ugrađenim filterom za UV zrake određene talasne dužine) koje posredno, sprječavajući (odbijajući, dezorjentišući) napad štetočina smanjuju mogućnost i pojavu virusa. Različita obojenost i kvalitet gornje površine PE folija i agrotekstila (bijelo/crna, žuto/crna, srebrno/braon) reflektuju određeni spektar, smanjuju napad vaši, bijelih mušica i crvenog pauka.

Sve se redovno analizira, revidira i proširuje.

Zaštita korisnih biljaka i životinja i stvaranjem povoljnijih uslova za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina

Primjena nepesticidnih mjera u zaštiti bilja, naročito u zaštićenom prostoru kao što su:

  • solarizacija (sterilizacija) zemljišta,
  • biološke mjere u borbi protiv nematoda (mjere higijene, plodored).
  • kao predusjev značajno je koristiti neven, kadificu, dragoljub ili kompost nekih tropskih (Azadiracta indica) biljaka, koje svojim hemijskim izlučevinama smanjuju broj nematoda. Vignja i raž kao predusjev rezistentni su na nematode i smanjuju njihovu brojnost.


Gajenje povrća kalemljenim rasadom smanjuje štetnost nematoda, što je posebno značajno za paradajz. Kako bi se štetni organizmi zadržali na nivou ekonomskog praga štetnosti za zaštitu biljaka koriste se i svi drugi biološki - prirodni aspekti zaštite ('korisne biljke', alelopatski odnosi, predatori). U okviru zaštite biljaka, značajno je i korištenje bioloških osobina biljaka, insekata, ptica i dr. u borbi protiv štetočina i izazivača bolesti.

Naravno, biološke mjere, posebno korištenje predatora (korisnih insekata) ne može odmah dati potpun efekat. Neophodno je da protekne vrijeme pa da se mjerama koje se primjenjuju (eko-koridor, miješane vrste i dr.) stvore uslovi za postizanje potrebne biološke ravnoteže između korisnih i štetnih insekata. Jedna od ovih mjera je i gajenje biljaka koje privlače korisne insekte, odnosno one biljke koje su dobra staništa (Jeff, 1994). Ove korisne biljke siju se oko parcela sa povrćem ili se unutar parcela usijavaju trake (eko koridori) ovih vrsta na razmak od 100 do 200 m (facelija, biljke iz familije Asteraceae, neven, kadifica, heljda, dragoljub i dr.).

Primjena 'bioloških' sredstava za zaštitu:

  • biološki insekticidi (npr.protiv tripsa, bijele mušice i sl.) bazirani na konkurentnom odnosu korisnih i štetnih insekata;
  • mikrobiološki na bazi gljiva, bakterija i virusa;
  • na bazi toksina mikroorganizama ('averniektin','bactospein', 'biobit', 'foray', 'novodor') i
  • organska sredstva za dezinfekciju zemljišta (npr 'jet 5');
  • insekticidi na bazi biljnog ekstrakta ('pyretrum', 'quassan', 'rotenon', 'rianin' i dr.), kao i
  • feromonske trake, ploče posebno pogodne za zaštićeni prostor. U sistemu zaštite biljaka koriste se i biljni preparati vrsta sa poznatim fitoncidnim efektom (bijeli i crni luk) ili one sa mirisom koji odbijaju ili privlače štetočine (dragoljub i bob privlače crne lisne vaši) i tako smanjuju napad na povrće. Za dezinfekciju sjemena dobre efekte daje jak čaj od kamilice, hrena, bijelog luka i koprive. Fermentisani ekstrakt koprive je dobar protiv polijeganja rasada i dr. Za sprječavanje razvoja korova koristi se i malč (organski ili sintetički), ali i sjetva miješanih usjeva i podsjetva koja daje dobre rezultate kod pšenice, kukuruza i povrća. Za podsjetvu se koriste leguminoze (lucerka, djetelina i dr.) slačica, gorčica i trave i to pojedinačno ili kao miješani usijev kada trave čine 25-33 %. Kod pšenice podsjetva se vrši kada je pšenica visoka 20-40 cm (pšenica se sije rjeđe).

Ograničena primjena pesticida u organskoj proizvodnji

Insekticidi dozvoljeni u organskoj proizvodnji - biljna ulja, piretrin iz buvača, kvazija, ratenon, biološka sredstva na bazi bakterija, virusa, gljivica - kao što je Bacillus thurigiensis, feromoni, fungicidi dozvoljeni u organskoj proizvodnji: bakarhidroksid, kalijumov sapun, kalijum permanganat, sumpor i dr.)

U slučaju potrebe (izrazit napad štetočina ili bolesti) inspektor za organsku poljoprivredu može dozvoliti (uz pismenu saglasnost) i primjenu nekih biocida (zelena lista).

Izvor: Poljoprivreda Niša; prilagodio: AGRO-EKO Magazin


Nasumični sadržaj