Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как правильно класть плитку. Как класть плитку на стену быстро. Класть плитку своими руками. Как выбрать ламинат для квартиры. Какой лучше выбрать ламинат сегодня. Какого цвета выбрать ламинат. Как правильно клеить обои. Как клеить обои на потолок вертикально. Как правильно клеить углы обоями. Интересные самоделки своими руками. Качественные самоделки своими руками фото. Самоделки для дома своими руками. Как сделать потолок в доме. Чем лучше утеплить потолок дома на сегодняшний день. Утепление потолка дома своими руками. Бизнес идеи с минимальными вложениями. Успешные идеи малого бизнеса с нуля. Прибыльные бизнес идеи. Как сделать мебель своими руками. Сделать деревянная мебель своими руками. Сделать мебель своими руками видео. Опалубка для фундамента. Как сделать опалубку для фундамента быстро. Опалубка для фундамента купить.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Savjeti i preporuke: Tretman pčelinjaka u aprilu mjesecu

pcelinjak u aprilu 1April ove godine različit je u odnosu na predhodne jer je početni pravi razvoj pčelinjih zajednica počeo još početkom marta kada su pčele postale aktivnije, unosom nektara cvijetnog praha i vode u košnice. Povećavaju se aktivnosti, dolazi do povećavanja količine legla, čak u nekim zajednicama i natprosječno.

Naš zadatak je da pratimo razvitak zajednice, da proširujemo leglo praznim ramovima sa urađenim saćem, ne dozvolimo blokadu polenom, kao i ubacivanje satnih osnova ako je dobra voćna paša i toplo vrijeme radi upošljavanja mladih pčela na izgradnji voska. Još jedna pogodnost je uljana repica koja je počela da cvjeta početkom aprila. Unosom se vrši poticaj da matica više zaliježe jajašca. Slabija društva treba pripojiti jačim, ali samo ako su zdrava. Zatim treba iskontrolisati zdravstveno stanje pčela.

April je mjesec kada se postavlja ram građevinak u biološkoj borbi protiv varoe, a postavlja se u leglo - nikada na krajevima! Isti se vadi 19. dan iz koga se vade ćelije viljuškom. Kada se završi, opere se saće hladnom vodom i vrati u košnicu. Na ovaj način sprječavamo bespotrebno ponovno izvlačenje saća trutovskog, već nam mlade pčele rade na radiličkom saću. U aprilu su stečeni uslovi za to: imamo obimne paše - topola, kruška, jabuka, uljana repica, džanarika, razni korovi, borovnica, brijest. Sada je pitanje: ako je lijepo vrijeme i pčele opšte sa okolinom, da li ih treba razvojno prihranjivati? Po preporuci dugogodišnjeg pčelara Slobodana Jevtića – ne treba, jer ima u prirodi dovoljno i nektara a i polena. Međutim, ako je vrijeme loše pčele treba stimulativno prihranjivati.

Ukoliko se pčelinje društvo nalazi samo u plodištu, a razvitak je nagli počeo, na istom treba dodati medište da ne dođe do rojenja, a između satova sa leglom i pergom treba dodati po ram, dva prazna rama se satovima urađenim ili satnim osnovama da ne dođe do blokade legla. Od snage zajednice može se uraditi i preuređenje, a to je: gornji nastavak, polu-nastavak staviti na mjesto donjeg a donji gore. Kod košnica LR i Fararovih plodišni prostor povećava se dodavanjem cijelih nastavaka. Ovom prilikom vrši se i razvrstavanje na proizvodna i pomoćna društva. Ako ima dosta unosa polena a vidimo da nam se pojavljuje višak u košnici, potrebno je postaviti hvatače polena. Polen je najkvalitetniji početkom sezone, a kako godina odmiče - pada na kvalitetu.

Jaka društva treba poticati na brži razvoj ali stalna obazrivost mora biti prisutna, da ne uđu u rojevni nagon. Slaba društva se pripajaju društvima srednje jačine koja se stimulacijom dovode do jakih društava. Uvijek treba uklanjati maticu iz slabe zajednice, a spajanje vršiti preko novinskog papira sa dva tijela. Spajanje je najbolje vršiti u večernjim časovima, kada su pčele u manjoj interakciji sa okolinom. Uvijek treba voditi računa o zdravstvenom stanju zajednica. Ako smo dobro i na vrijeme uzimili pčele, eliminisali vlagu iz košnica i tretirali protiv varoe pravilno i na vrijeme, onda će se proljećni radovi na pčelinjaku svesti na nekoliko osnovnih postupaka, a to su:

  • rano postavljanje higijenskih pojilica,
  • sprječavanje rojenja,
  • proširivanje prostora u košnici i
  • zapošljavanje mladih pčela na izgradnji voska.

Postavljanje higijenske pojilice na pčelinjak prvi je i najvažniji postupak, i treba ga obaviti već prilikom prvog pročisnog leta. Da ne bi pčele pile vodu bilo kakvog kvaliteta a i privikle se na higijensku pojilicu, dobro je u pojilicu nasuti zaslađenu vodu. Higijenska pojilica je izuzetno bitna zbog nozemoze. Postoje dva načina na koji se spore nozemoze prenose hranom i vodom. Hranom mogu da se zaraze samo pčele u košnici, a potom se zaraza širi na pčele u cijelom pčelinjaku. Nozemozne pčele su oslabljene, imaju smanjenu resorpciju, pa se regrutuju u vodonoše.

Jedna od mjera borbe protiv ove bolesti je postavljanje higijenskih pojilica na udaljenosti od oko petnaest metara od pčelinjaka i mamljenje pčela da ih koriste. Preporuka: uzeti uzorke uginulih pčela (ili legla ukoliko ima sumnje na bolest) i poslati u nadležni veterinarski institut. Izvaditi potvrde o zdravstvenom stanju pčela (da su pčelinjaci pod nadzorom veterinarske službe), posebno ako se planira selidba . Pčelari koji se ozbiljnije bave pčelarstvom ili to namjeravaju, trebalo bi da se upoznaju sa uslovima za registaciju poljoprivrednih pčelarskih gazdinstava. Pretopiti saće iz stradalih društava, osim u slučaju američke kuge kada pčelinjak podleže veterinarskom pregledu i uništavanju oboljelih društava uz nadoknadu od strane države, ako je prijavljivanje bilo blagovremeno. Zamijeniti saće za voštane osnove. Dezinfikovati košnice u kojima su stradala pčelinja društva tokom takozvanog zimskog sna.

pcelinjak u aprilu 2Podsticajno prihranjivanje može se vršiti na više načina. Već je rečeno da je aprilsko vrijeme nestabilno i onemogućava iskorištavanje svake cvijetnice. Veoma rijetko se dogodi da pčele idu sa cvijeta na cvijet za vrijeme voćne paše. Za njeno sukcesivno iskorištavanje potrebno je sunčano vrijeme, solidna vlažnost vazduha, dublja vlažnost tla kao i povoljan nivo temperature vazduha. S obzirom da to nije tako, pčelaru se nameće potreba da na svaki način, u tim nestabilnim prirodnim uslovima, pruži adekvatnu pomoć pčelama, sa ciljem da se ni po koju cijenu ne zaustavi ubrzani proljetni razvoj. Pčelar i tada (kao u uvijek u toku godine), mora da obezbijedi da pčele kontinuirano donose hranu sa strane pa bilo da ona dolazi iz prirode ili iz tzv. podsticajnog prihranjivanja.

Pčelama, dakle, treba pružtiti pomoć onda kada im je potrebna. U ovom periodu ta pomoć prije svega, u energetskoj hrani, pruža se na nekoliko načina. U praksi se primjenjuje prihranjivanje pčela u malim dozama mlakim šećernim sirupom (1:1), svakodnevno, u kasnijim popodnevnim satima, ili u dozama 250 – 300 g svaki drugi dan. To mogu postići oni pčelari kojima je pčelinjak u blizini. Ako je pčelinjak udaljen i u njemu postoji pčelarska kućica, pčelar, ako je u mogućnosti, za vrijeme kišnih i hladnih dana preseljava se na pčelinjak. Pošto takvih uslova uglavnom nema (pčelar je u radnom odnosu, ili nema pčelarsku kućicu…), onda za poticajno prihranjivanje pčelar koristi ram – hranilice. Ram hranilica sa medno – šećernim testom stavlja se u medišni prostor, a najbolje rješenje je da ona nađe mjesto na sjevernoj strani plodišta, ako za nju ima mjesta. Ovu čvrstu hranu pčele iskorištavaju za svoju ishranu, i to po pravilu, kada ne opšte sa prirodom.

Ipak, pravu poticajnu hranu u ovom periodu predstavljaće med u ramovima koji su iznijeti iz plodišta u medište za vrijeme prvog proširivanja gnijezda. Pčele će je radije uzimati nego što će to biti slučaj sa vještačkom hranom. Kod nukleusa i oplodnjaka stavljaju se medno-šećerne pogače i to na satonoše. I ovom prilikom treba nedvosmisleno istaći da se pravo poticajno prihranjivanje vrši prirodnom hranom, odnosno dodavanjem ramova sa medom i pergom ili pak dodavanjem kristalisanog meda na različite načine. Samo takva prihrana maksimalno pomaže pravi razvoj svake pčelinje zajednice.

Svako prihranjivanje ima svoje prednosti i nedostatke, najbolje prihranjivanje je dodavanje ramova sa zatvorenim medom u zbijeg. Nedostatak kod toplog sirupa je taj što je uslov za izazivanje tuđice. Kod ovakvog stimulativnog prihranjivanje pomažemo pčelinjim zajednicama da se što prije razviju i iste pripremimo za bagremovu pašu. Ko nema bagremovu pašu već neku kasniju, nema potrebe za prihranom sem ako ne uvećava svoj pčelinjak.

Pčele su strahovito ljute kada cvjeta uljana repica . Kod odlaska na uljanu repicu nikada ne treba stavljati košnice u ili pored repice, već treba biti udaljen par stotina metara, jer repica izaziva pčele da izlaze po hladnom vremenu i da se ne vraćaju u košnicu već ostaju prehlađena u repici.

 

(Redakcija AGRO-EKO Magazina zahvaljuje se ovom prilikom gdinu Slobodanu Jevtiću, dugogodišnjem pčelaru, koji nam je ustupio svoja saznanja o tretmanu pčelinjaka u aprilu mjesecu, kao i na dosadašnjoj saradnji)

(AGRO-EKO Magazin)

VEZANI TEKSTOVI:

 

Metode umnožavanja pčela: Paketni rojevi, rojenje sa proizvodnjom matičnjaka, mladom pčelom, podjela na pola, formiranje iz više pčelinjih zajednica, Taranova daska, Peletov način i Rošfusova metoda

Medonosno bilje: Obogaćivanje paše kod stacionarnog pčelarenja


Nasumični sadržaj