Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как выбрать внешний диск. Внешний жесткий диск как выбрать самый подходящий. Какой внешний диск выбрать. Какой принтер выбрать. Какой выбрать лазерный принтер сегодня. Какой цветной принтер выбрать. Готовые программы на java. Изучаем java с нуля быстро. Как начать программировать на java. Бесплатные игры для планшетов android. Качественный samsung android планшет. Планшет android цена. Отдых в турции отели. Самый лучший отдых в турции. Отдых в турции отели цены. Wow дк гайд. Лучший wow фрост дк гайд. Wow дк танк гайд. Рабочие программы на языке python. Изучаем python с нуля. Язык python для начинающих. Бесплатые плагины для Joomla. Скачать joomla плагины бесплатно. Где скачать самые последние плагины на joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Šljiva: Bolesti i štetočine koje napadaju voćnjak

drvo sljive naslov 21Sušenje cvjetova i grančica i mrka trulež plodova (Monilinia spp.) Ovo je oboljenje koje u godinama sa obilnim i čestim kišama u fenofazi cvjetanja može uzrokovati velike direktne gubitke u prinosu. U rano proljeće može se ostvariti infekcija tek otvorenih cvijetova. Zaraženi cvjetovi su mrke boje i suvi. Iz sasušenih cvjetova gljiva dospijeva u grančice. Na grančicama nastaju ugnute eliptične pjege. U slučaju prstenaste zaraze grančica dolazi do njihovog sušenja. Infekcija plodova ostvaruje se samo preko povreda. Inficirano tkivo razmekšava, plodovi gube vodu, suše se i pretvaraju u mumije.

Pri podizanju voćnjaka treba birati terene gdje je moguće dobro provjetravanje, zbog sušenja cvjetova i grančica. Zaražene i mumificirane plodove obavezno treba ukloniti iz voćnjaka, i naravno obaviti rezidbu zaraženih grana i grančica. Neophodna je i primjena fungicida. Obavezan je tretman pred otvaranje cvjetova i drugi 5-7 dana poslije prvog,otprilike kada je otvoreno 10-20 % cvjetova. Za suzbijanje ove bolesti mogu se koristiti fungicidi na bazi sljedećih aktivnih materija: ciprodinil, prohloraz, tebukonazol itd.

Plamenjača šljive (Polystigma rubrum)

Ova bolest se ispoljava samo na listu. Na njemu se obrazuju pjege različite veličine koje se međusobno spajaju, a ponekad prekriju cijelu površinu lista.

Pjege su u početku žućkaste, a kasnije postaju narandžaste i crvenkaste. Jače zaraženo lišće može prevremeno opasti u avgustu ili početkom septembra. Voćke slabe, plodovi ostaju sitniji, kiseli i opadaju. Mladari teško zdrvenjavaju, a cvijetni pupoljci se teško obrazuju.

Kritičan period za zaražavanje je od početka listanja pa dvije do tri nedjelje poslije precvjetavanja. Tretiranje se izvodi najčešće poslijje precvetavanja. Ukoliko se radi o osjetiljivim sortama (požegača, čačanska ljepotica), a listanje se dogodi prije cvjetanja, tretman treba uraditi na početku cvjetanja. Za ovu namjenu mogu se koristiti fungicidi na bazi mankozeba, kaptana ili folpeta.

Rogač šljive (Taphrina pruni)

Ovaj parazit je prisutan u skoro svim zasadima šljiva u našoj zemlji. Izuzetno je štetan u kišnim i prohladnim proljećima kada kod osetljivih sorata (požegača) može uništiti do 80 % zametnutih plodova. Parazit se razvija uglavnom na plodovima. Ubrzo posle zametanja zaraženi plodovi počnu brzo da rastu i da se deformišu, dobijaju pasuljast oblik i blijedozelenu boju.Krajem proljeća na njihovoj površini se pojavljuje sivkasta prevlaka koja je praćena nekrozom, plodovi postaju crni, osuše se i mogu da otpadnu.

Hemijsko suzbijanje se izvodi u toku mirovanja vegetacije pa se do faze pucanja pupoljaka mogu primijeniti fungicidi na bazi bakra, a jedno od najboljih rješenja je primjena fungicida Cuproxat

Rđa šljive (Tranzsheli a pruni spinosae)



Parazit napada list, mladare, a vrlo rijetko plodove. Znači bolesti se ispoljavaju krajem juna ili u toku jula. Na licu lišća se javljaju sitne svijetlužute pjege a na naličju praškaste mrkocrvene gomilice nalik rđi.

Oboljelo lišće opada vrlo rano, mladari slabo zdrvenjavaju a plodovi ostaju sitni. Ukoliko stabla šljive ostanu rano bez lišća u toku jeseni može doći do ponovnog listanja što iscrpljuje voćke i u toku zime čitava stabla a i zasadi izmrzavaju i u takvim slučajevima štete su velike. Za suzbijanje ove bolesti može se primijeniti fungicid na bazi aktivne materije folpet.

Šljivine ose (Hoplocampa flava i Hoplocampa minuta)

Rasprostranjene su u svim regionima gdje se gaji šljiva. Obje vrste imaju po jednu generaciju godišnje. Prezimljuju u zemlji u stadijumu larve na dubini do 10 cm. Hrizalidacija nastaje u rano proljeće,a Eklozija odraslih kada je temperatura zemljišta na dubini od 5-10 cm bude 10 ̊C. Fenofaza razvoja šljive u to vreme je cvijetanje ili precvjetavanje.

Poslije dopunske ishrane ženke polažu jaja u čašicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova. Ispiljene larve prodiru u tek formiran plod i hrane se unutrašnjim sadržajem plodića. Oštećeni plodovi opadaju a odrasle larve napuštaju plodove, i u zemlji, na dubini od 5-10 cm ispredaju kokon i prezimljavaju. Zbog toga je obrada zemljišta oko voćaka u jesen veoma važna jer doprinosi smanjenju intenziteta napada ose u narednoj godini. Primjenu insekticida treba sprovoditi u fenofazi precvjetavanja šljive, kada je 2/3 kruničnih listića otpalo i kada cvjetovi šljive nisu više atraktivni za pčele. Za suzbijanje šljivine ose mogu se primijenti insekticidi na bazi deltametrina, dimetoata ili fenitrotiona.

Šljivin smotavac (Cydia funebrana)

Štete čini gusjenica koja se ubušuje u plod. Mnogo plodova opadne, a u zrelim plodovima se mogu naći gusjenice. Zeleni plodovi koje napada prva genracija šljivinog smotavca, mogu prevremeno dobiti plavu boju i opadaju. Prisustvo gusjenice u plodu može se prepoznati po smolotočini koja se formira na mjestu ubušivanja štetočine u plod. Prezimljava kao gusjenica na skrovitim mjestima na granama i deblu voćaka.

U proljeće nastaju leptiri koji polažu jaja na plodove. Ispiljene gusenice se ubušuju u plod, završavaju razviće za dvadesetak dana, napuštaju plod i odlaze na skrovita mjesta na stablu ili zemljištu.

Leptiri nove generacije pojvajuju se tokom ljeta i njihove gusjenice čine štete na već zrelim plodovima. U nekim godinama može se javiti i treća generacija.

Preporučuje se primjena insekticida iz grupe regulatora razvoja u vrijeme masovnog leta leptira prve generacije. Za ovo treba koristiti feromonske klopke. Za suzbijanje šljivinog smotavca treba koristiti insekticide na bazi lambda cihalotrina ili fenitrotiona

izvor: Rasadnik Voće Kalem Gajić; prilagodio AGRO-EKO Magazin

Nasumični sadržaj