Zakonom o poljoprivrednom zemljištu FBiH definisano je korištenje pašnjaka, koje se realizira nakon što resorno kantonalno ministarstvo donese program korištenja za godinu unaprijed. Nepridržavanje zakona u ovom aspektu može imati dalekosežne posljedice, kako individualno, tako i po veći region.

Naime, donošenje programa provodi se uzimajući u obzir proizvodne sposobnosti pašnjaka, kapacitet korištenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja grla stoke koja mogu da pasu na tom zemljištu, prinosa itd. Zakonom je utvrđeno ko može imati pravo na korištenje pašnjaka, kao i načine na koje neko može ostvariti pravo prvenstva u korištenju. Takođe, zakonom je utvđeno i kome je zabranjeno koristiti pašnjake za ispašu stoke.

Nomadska ispaša stoke podrazumijeva ispašu stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljišta, ispašu stoke na poljoprivrednom zemljištu van mjesta prebivališta, odnosno sjedišta držaoca stoke, ako ovim Zakonom (o poljoprivrednom zemljištu) nije drugačije određeno.

Nomadska ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu zabranjena je prvenstveno zbog zaštite poljoprivrednih kultura i sprječavanja pojave i širenja zaraznih bolesti životinja, te zbog zaštite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa stoke mogu prenijeti na ljude.

U prošlom izdanju AGRO-EKO magazina obrađena je tema bruceloze, zarazne bolesti koja se često javlja upravo kao posljedica nomadske ispaše stoke. Treba naglasiti da je u slučaju nomadske ispaše izuzetno teško, ustvari nemoguće kontrolisati grla stoke u smislu saznanja o njihovoj veterinarskojocjeni, tako da je pojavu zaraze teško kontrolisati ili zaustaviti. Dodatni problem prilikom pojave ove zarazne bolesti jeste rješavanje bruceloznog otpada, koji se u ovom regionu uglavnom provodi bez poduzimanja adekvatnih mjera kojima bi se zaštitila okolina (u smislu zakopavanja brucelozne stoke, zagađenje podzemnih voda i sl.).

Jasno je koliki uticaj nomadska ispaša stoke može imati na pojavu i širenje zaraznih bolesti. Posljedice nomadske ispaše su mnogobrojne. Samim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je pravo i obaveza kantonalnog poljoprivredog inspektora da zabrani nomadsku ispašu stoke na poljoprivrednom zemljištu. Kazne propisane za nomadsku ispašu stoke kreću se od 5.000,00 do 10.000,00 KM za pravna lica, te od 500,00 do 1.500,00 za pojedince. Zakon je nomadsku ispašu jasno definisao i prema njoj se odredio, tako da kao problem ostaje stvarno stanje koje se javlja u praksi, odnosno nomadska ispaša na terenu koja se zaista dešava u priličnom obimu. Da bi se poduzeli određeni koraci u suzbijanju ovog problema, nužan je angažman pojedinaca koji su konstatovali nomadsku ispašu u smislu prijavljivanja ove pojave nadležnim organima.

Vezani tekst:

Bruceloza - zarazna bolest domaćih životinja

(Agro-Eko Magazin/Farma 'Spreča')