Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Mastitis - bolest stoke koja mori proizvođače mlijeka

bolest stoke mastititsMastitis je infekcija mliječne žlijezde patogenim mikroorganizmima. Proizvođačima mlijeka širom svijeta stvara nevolje i veliki trošak zbog smanjenja očekivanog dohotka od proizvodnje mlijeka i jedan je od najznačajnijih uzročnik koji utječu na povećanje broja somatskih stanica u mlijeku.

Najveće smanjenje dohotka izazvano mastitisom dolazi zbog smanjene količine mlijeka, velikih količina mlijeka neprikladnog za otkup i prodaju, visokih troškova liječenja bolesnih krava, kraćeg proizvodnog vijeka životinja te s time povezanog većeg troška održavanja stada. U otežanim uvjetima ekonomske isplativosti proizvodnje mlijeka ovo smanjenje dohotka predstavlja važnu kariku uspješnog poslovanja jedne mliječne farme.

To je razlog zašto je rano otkrivanje bolesti vimena vrlo važno. Za rano otkrivanje bolesti vimena najmoćnije oružje za farmera je redovito praćenje broja somatskih stanica u mlijeku. U svim primjerima kliničkog mastitisa, gdje su jasno izraženi znakovi bolesti i gdje je već zatražena pomoć veterinara, u stadu se prema nekim podacima u tom momentu nalazi i više od 15 % slučajeva subkliničkog mastitisa bez jasnih znakova bolesti. Međutim, ako bolest ne primijetimo to ne znači da nje nema i da proizvođač mlijeka nije oštećen.

Somatske stanice

Povišen broj somatskih stanica je prvi znak prisutnosti patogena u vimenu. Somatske stanice su stanice imunološkog sustava organizma - bijele krvne stanice ili leukociti koje su u određenom broju uvijek prisutne u mlijeku. Kod zdravstveno ispravnog mlijeka dobivenog od zdrave krave u jednom mililitru mlijeka se smije nalaziti do 200.000 somatskih stanica ali je poželjno da je taj broj i znatno niži. Kad se broj somatskih stanica poveća iznad te granice to je znak abnormalnih promjena u vimenu. Zbog prisutnosti patogena u vimenu tijelo reagira obranom. Tu obranu predstavljaju leukociti koji u povećanom broju prelaze iz krvi u vime da zaustave patogene mikroorganizme. Sve se to događa prije nego se golim okom mogu vidjeti promjene u mlijeku ili mliječnim žlijezdama. Kod krava u nižim laktacijama broj somatskih stanica je obično manji od krava u višim laktacijama isto kao što je i broj somatskih stanica na početku laktacije obično niži nego prema kraju laktacije. Ovakav odnos je posljedica toga što su životinje u kasnijim laktacijama bila više puta u kontaktu s patogenim mikroorganizmima, a također i u kasnijoj fazi laktacije je veća vjerojatnost od zbog ponavljanja infekcije.

Dakle, dob životinje i stadij laktacije utječu na sadržaj somatskih stanica u mlijeku neizravno, zbog ponavljanih infekcija vimena. Visoko produktivne životinje su podložnije infekcijama jer visoka proizvodnja predstavlja opterećenje za organizam pa se kod njih češće javlja povišen broj somatskih stanica u mlijeku.

Pravilni postupci kod mužnje

Svaki proizvođač mlijeka mora biti posebno pažljiv prema svim postupcima mužnje jer se bolest vimena među životinjama najlakše prenosi ovim putem. Također je, za zdravlje vimena i normalan broj somatskih stanica u mlijeku, vrlo važno redovito mijenjati sve dijelove muznog uređaja koji se troše stalnom upotrebom, poštivati pravilnu proceduru mužnje i pranja muznog uređaja te redovito kontrolirati ispravnost rada muznog uređaja.

Prije početka svake mužnje treba osigurati odgovarajuće higijenske uvjete (očišćena staja, puno slame) dovoljno prostora za mužnju i čim manje stresnu atmosferu za krave (ista sredina, isti muzač) kako bi se pravilno obavila mužnja. Nakon toga potrebno je izmusti prve mlazove mlijeka u posebnu posudu i pogledom provjeriti kvalitetu tog mlijeka. Prvi mlazovi izmuzuju se ručno jer sadrže najveću količinu mikroorganizama pa tako i onih patogenih koji mogu izazvati bolesti vimena. Prvo izmuženo mlijeko potrebno je ukloniti iz štale.

Potom treba oprati sve sise toplom vodom u kojoj je dezinfekcijska otopina ili barem toplom vodom. Vodu je potrebno promijeniti nakon pripreme svake krave jer se tako onemogućava prijenos patogenih mikroorganizama s vimena zaražene krave na vime zdrave krave. Nakon pranja vime je potrebno osušiti individualnim ručnikom ili papirnatim ubrusom. Nakon svake mužnje ručnike treba oprati i osušiti, a papirnate ubruse baciti. Muznu jedinicu treba staviti na sise krave unutar jedne minute od početka pranja. Ukoliko je taj razmak veći, mužnja traje dulje i vime se ne isprazni do potrebne razine. Nakon stavljanja muzne jedinice potrebno je podesiti njezino težište u skladu s težištem krave da ga krava nehotično ne sruši. Optimalna dužina trajanja jedne mužnje je do 8 minuta kada je i sekrecija hormona oksitocina, a koji stimulira sekreciju mlijeka, zadovoljavajuća u krvi krave. Prije skidanja muzne jedinice s vimena krave potrebno je isključiti vakuum, a potom je skinuti. Nakon završetka mužnje treba dezinficirati sise jer je sisni kanalić kroz koji ulaze patogeni mikroorganizmi u vime sise otvoren još 30 minuta nakon mužnje. Dobro je kravama dati obrok odmah nakon mužnje što će ih stimulirati da ne legnu dok su sisni kanalići još otvoreni.

Procedura čišćenja muznog uređaja sastoji se iz tri dijela:

  • pretpranje s hladnom ili mlakom vodom,
  • pranje vrućom vodom s deterdžentom (dezinficira i uklanja ostatke proteina i masti),
  • završno ispiranje hladnom vodom.

Ukoliko se proizvođači mlijeka pridržavaju pravilne procedure čišćenja muzne opreme te njenog redovitog održavanja i servisiranja, kvaliteta mlijeka i zdravlje krava bit će zadovoljavajuće

(Izvor: AGRO INFOTEL)

 

 Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

 

{facebookpopup}

 


Nasumični sadržaj