Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Praktičan primjer: Sjetva kukuruza za siliranje za potrebe ishrane stoke na Farmi 'Spreča'

farma spreca smjestaj stoke 01aSvaka poljoprivredna proizvodnja u kojoj je glavni proizvod mlijeko, mora imati obezbjeđenu hranu za domaće životinje. Pošto naša zemlja nema mogućnosti za intezivnu proizvodnju mlijeka i mesa putem paše, najviše zbog klimatskih uslova, pa se za te svrhe hrana mora proizvoditi na oranicama. Uz relativno dug zimski period potrebe za konzervisanim hranivima su veće, a one se u našim uslovima mogu zadovoljiti siliranjem kukuruzne biljke, zatim nusproizvodima ratarstva i prehrambene industrije.

Zbog svih tih razloga naša Farma Spreča poklanja veliku pažnju sjetvi kukuruza koju će koristiti za silažu. Plan sjetve je kukuruz na 430 ha.U praksi zbog vremenskih prilika sjetva počinje u drugoj polovini aprila, jer zemljište na koje sijemo je pseudoglej (nepropusni sloj) koji duže vrijeme zadržava vodu na parcelama, pa mašine ne mogu da uđu na parcelu. U ovoj godini imamo i veliki broj dana propraćen kišom, tako da sjetva ide kasnije. Zato poljoprivreda se uvijek i smatra specifičnom granom jer nekad ljudski faktor ne utiče na proizvodnju, kao što struka i stručne literature propisuju.

Kukuruz (Zea mays) jednogodišnja biljka iz familije Poales, porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Gaji se umjerenim i toplim djelovima svijeta u velikom broju podvrsta, varijeteta i sorti. Upotrebljava se za ishranu ljudi i domaćih životinja i za industrijsku preradu. Mljevenjem zrna kukuruza dobija se brašno (kukuruzno brašno). Od kukuruznog brašna ili mješanjem sa pšeničnim brašnom se za ljudsku ishranu priprema: hljeb, proja, kačmak, kolači i drugo pecivo. Od kukuruza se dobija skrob koji se koristi u razne svrhe. Proizvodi se u farmaceutski skrob (Maydis amylum) koji ima različitu primjenu u medicinu i farmaciji. Od klica izvađenih iz zrelog kukuruza pravi se vrlo hranjivo i ljekovito ulje (Maydis oleum) veoma bogato gliceridima nezasićenih masnih kiselina (linolne, oleinske) i fitosterolima (sitosterol, stigmasterol), sadrži i liposolubilne vitamine(posebno vitamin A). U kukuruznim klicama ima oko 28 % masnog ulja, 1% lecitina, inozitofosforne kiseline, bjelančevina, gvanidina, glutamina, šećera i drugih biološki vrlo važnih materija, zbog čega se klice cijene kao veoma jaka koncentrovana hrana.

Sa povećanjem broja grla, nametnuo se i problem proizvodnje kabaste stočne hrane, koja čini osnovu ishrane stoke. U proizvodnji kabaste stočne hrane od velike važnosti je i proizvodnja silaže kukuruza. Iako postoji ustaljeno mišljenje da je proizvodnja silaža jednostavna i da u njenoj organizaciji nema mnogo izbora, u posljednje vrijeme jedna stvar se pokazala od ključne važnosti za njenu uspješnu proizvodnju, a to je izbor hibrida koji će se proizvoditi. Hibrid koji će biti proizveden sa ciljem za proizvodnju silaže mora imati određene osobine koje ga kvalifikuju za ovu namjenu. Pored velike biomase koja se podrazumjeva, hibrid treba da obezbjedi što veći sadržaj proteina, pošto je silaža kukuruza siromašna ovim materijama. Poželjno je da hibrid ima određen odnos klipa i zelenog dijela biljke , kao i da se lako 'gazi', odnosno skladišti u silo trančeve. Još jedan bitan faktor za silažu je izabrati hibrid sa određenom dužinom vegetacije. Ukoliko se odabere prerani hibrid postićemo ćemo manji prinos. Kod odabira prekasnog hibrida, kvalitet silažne mase biće niži radi premalog učešća zrna.

Kvalitet silažne mase zavisi od nekoliko činioca koji utiču na prinos i kvalitet: najpovoljniji period za siliranje čitave stabljike kukuruza treba obaviti u vrijeme kad usitnjena silažna masa kukuruza ima vlažnost 65 do 70%. Nalijevanje zrna nije još završeno: gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka i mliječna (mliječna linija na 2/3 do 1/3 zrna). Tada je učešće zrna u silažnoj masi optimalno, sadržaj šećera takođe, a probavljivost takve silaže najbolja. Ukoliko prijevremena započnemo silirati u silažnoj masi biće manje zrna, a to znači manje energije. Prilkom prekasnog siliranja, prenizak sadržaj vode u masi biće manja zrna, a to znači manje energije. Osim o suvoj tvari, kvalitet silažne mase ovisi i o učešću zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi: u silažnoj masi treba biti 40-50 % zrna i 20-30 % listova. Prinos zavisi od postignutog sklopa ( broj biljaka po jedinici površine). U praksi se često događa da je posijan premali broj zrna po jedinici površine, što ima za posljedicu manji prinos. Rjeđi su slučajevi pregustog sklopa. U tim slučajevima, klipovi kukuruza se slabije razvijaju, učešće u masi premalo, pa je kvalitet silaže manji.

Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza (optimalna je 25 cm). Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na 40 cm ili čak više od tla, umanjiće se prinos silažne mase za otprilike 5 %, a porašće njena probavljivost. Češće se događa da je visina reza niža od optimalne. Tada se prenisko odrezanom stabljikom unosimo u silos čestice zemlje, time i uzročnike kvarenja. Na kraju moramo voditi računa i o dužini sječke. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije radnog stroja. Osim potpunog reza biljne mase, za kvalitet kukurzne silaže važno je da je silokombajn opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna. Takva silažna masa bolje se konzervira , životinje je bolje svare u organizmu.

(autor: Danijela Đurđić, dipl.inž.poljoprivrede / AGRO-EKO Magazin)

 


Nasumični sadržaj