Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Хочу продать квартиру. Ипотека можно ли продать квартиру быстро. Можно продать долю в квартире. В каком банке брать ипотеку. Стоит ли брать ипотеку сегодня. На какой срок брать ипотеку. Утепление стен своими руками. Быстрое утепление стен пенопластом своими руками. Технология утепления стен. Ремонт видеокарты ноутбука. Быстрый ремонт видеокарты своими руками. Сколько стоит ремонт видеокарты. В каком банке взять автокредит. Где выгоднее взять автокредит без проблем. Бесплатный сервер wow. Рейтинг серверов wow сайт. Сервера wow mangos. Чертежи самодельных станков. Скачать чертежи станков для холодной ковки. Сверлильный станок чертеж. Договор аренды квартиры. Стоимость аренды квартиры в Москве. Снять в аренду квартиру.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Savjeti i preporuke: Tretman pčelinjaka u maju mjesecu

pcelinjak u maju 01Došao nam je najdivniji i najberićetniji proljetni mjesec, u kom će se vidjeti a i pokazati kako smo radili u prethodnim mjesecima na pčelinjaku.

Ali sujeta je čudo, mi ne bi bili mi kad ne bi izjavili da je proljeće poranilo ili zakasnilo kada govorimo o pojavama koje teku drugačije od uobičajenog ili očekivanog. Ovom izjavom pojedini pčelari žele opravdati sebe ako poslove na pčelinjaku nisu blagovremeno i na vrijeme uradili, i opravdati svoje greške koje su načinili u radu sa pčelinjim zajednicama – bez obzira da li to bilo prijevremeno rojenje, ili nedovoljno razvijene pčelinje zajednice.

Istina je da nas kiša prati svakodnevno a da je bagrem počeo još krajem aprila. Bagrem je počeo a uljana repica još nije završila, što je još interesantno i bagremac će početi prije završetka bagrema. Po svim najavama vrijeme će biti promjenljivo sve do 6. maja, kada se očekuje stabilizacija vremena. Vidjećemo!

Mnogi pčelari su u dilemi treba li ili ne treba ograničavati maticu u vrijeme glavne paše. Da li je ograničavanje matice kod jačih društava matičnom rešetkom na jedan, plodišni nastavak 3-4 dana prije bagremove paše opravdano, jer ostavljamo matici, u zavisnosti od tipa košnice, od 60.000 do 90.000 ćelija u plodištu da nesmetano leže i održava pčelinje društvo u vrhunskoj formi? Ako je unos nektara na bagremu izuzetan, same pčele maticu privremeno blokiraju u plodištu pa zbog toga ispod plodišnog nastavka kod LR košnice dodamo jedan polunastavak sa 30.000 ćelija, sa ciljem da se ne smanji biološki maksimum matice u polaganju jaja. Kad se unos nektara smanji, mlade (kućne) pčele prebacuju nektar iz plodišta u medište. Sigurno je samo jedno da će ove godine vrcati bagremov med samo oni koji su razvili zajednice do nekog maksimuma.

Ukoliko neka pčelinja društva prije bagremove paše ne dostignu jačinu od 40- 50.000 pčela, ona se pojačavaju izletnicama iz pomoćnih društava, a kod dvojnih društava se pojačavaju oduzimanjem izletnica iz gornjeg društva u korist donjeg. Tako stvaramo jako pčelinje društvo. Tako radimo ako stavljamo matičnu rešetku. Postoje pčelari koji rade razrijeđivanje ramova u medišnom dijelu bez stavljanja matične rešetke stavljanjem dva rama manje u medišni dio. Takav način rada je zastupljen kod DB12 sa polumedišnim ramovima.

Kod stvaranja jakih pčelinjih društava vrlo je bitno da pčelari znaju i vode računa na skladan prirodni odnos između mladih (kućnih) pčela i izletnica, odnosno pčela svih doba starosti. Odnos kućnih pčela i izletnice treba biti 2:1 u korist kućnih pčela. Kućne pčele prerađuju nektar u med, proizvode vosak, matičnu mliječ, hrane larve svih starosti, čiste ćelije, održavaju temperaturu, čuvaju ulaz u košnicu od tuđica i dr. Izletnica koja radi poslove van košnice, izloženija je većim opasnostima i gubicima u prirodi u odnosu na kućne pčele i zato moramo posvetiti veću pažnju izletnicama, odnosno gubitke nadoknađujemo izletnicama iz drugih pomoćnih društava i tako održavamo biološku cjelinu i sklad. Takvim radom i održavanjem odnosa 2:1 ili 2:1,5 u korist kućnih pčela, iste će biti stalno zaposlene tako da neće moću doći do rojevog nagona. Pčelari početnici i neupućeni čine najveću grešku kod pojačavanja društava, odnosno kod stvaranja jakih društava pred pašu. Oni pojačavanje rade sa ramovima zatvorenog legla i tako povećavaju broj mladih (kućnih) pčela, a u nedostatku izletnica one postaju višak i skoro uvijek tjeraju maticu u rojidbeni nagon na početku bagremove paše, što predstavlja katastrofu u prinosu meda za vrijeme bagremove paše.

bagrem cvijet 01Ukoliko je izjednačavanje pčelinjih društva obavljeno u aprilu, u košnici su stvoreni svi uslovi za proizvodnju meda. Jaka pčelinja društva su puna pčela. Takvo stanje u košnici ne smije da ostane dugo u skučenom prostoru, već im treba na vrijeme povećati prostor. Neblagovremenim dodavanjem nastavaka u košnici se javlja pojava nagona za rojenjem, što u vrijeme obilate paše nije nimalo prijatno, a ni ekonomično. Zbog toga se nastavci i dodaju ranije, prije nego što pčele dođu u predrojevno stanje. Nastavci se popunjavaju ramovima sa satnim osnovama i djelimično urađenim satovima, u zavisnosti od toga čime raspolažemo. U nastavak se može prebaciti jedan do dva rama sa zatvorenim leglom iz plodišta, da bi pčele brže prešle u medišno tijelo. Kod pčelinjih zajednice koje su prezimjele u dva tijela, proširenje se radi dodavanjem nastavka između dva tijela. Na stavljeni nastavak, a sve u zavisnosti od tipa košnice, matična rešetka se stavlja na jedno ili dva tijela. Ispod matične rešetke ostaje matica sa leglom. Da ne bi tražili maticu košnicu držimo otvorenu na suncu nekoliko minuta, ili je odozgo nadimimo, sačekamo par minuta i matica će sići dole. Kada matica siđe stavljamo matičnu rešetku na tijelo koje želimo u zavisnosti od tipa košnice.

Pčelar mora stalno biti prisutan na pčelinjaku, da bi proširivao gnijezda sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem. Isto tako, da bi redovno isijecao novoizgradjene 'zaperke' na ramovima građevnjacima, pošto pčele u njima poklope trutovsko leglo, za borbu protiv varoe. Samo prirodno rojenje nije dobro u jakoj paši jer dolazi do pada radnog elana i pada u prinosu nektara u košnici.

Najraniji simptomi pripreme pčelinjeg društva za rojenje su izgradnja trutovskih ćelija i odgajanje velike količine trutovskog legla. Slijedeći simptom, koji se javlja oko 15 dana poslije polaganja jaja u trutovske ćelije, jeste polaganje jajašca u prazne matične ćelije na bočnim i donjim rubovima satova.

Najsigurniji simptom da je pčelinje društvo ušlo u rojevo stanje je momenat kada jako uzbuđene rojne pčele natjeraju maticu da polaže jaja u matične ćelije, a pogotovu kada su već poklopljene larve u matičnjacirna. Poslije pojave otvorenih rojevih matičnjaka pčele se smiruju. Kad pčelinja društva uđu u rojevo stanje, njihova aktivnost jako opada, što traje cijelih 15 do 20 dana, pa i više. Mlade pčele sve manje hrane maticu i ona polaže mali broj jaja ili čak potpuno obustavlja polaganje. Njen trbuščić se istanjuje i ona postaje lakša (da bi mogla da leti sa rojem). Pčele letačice najčešće stoje pasivno na krajnjim satovima ili se gomilaju na 'bradi' oko ulaza u košnicu ili ispod poletne daščice.

Rojevo stanje se obično javlja u maju i junu, a nekad i u julu i obično pada u isto vrijeme kada i glavna paša, što je često uzrok da pčele propuste medobranje. Lučenje voska i izgradnja satnih osnova takodje se obustavlja.

Šta nam je činiti prije svih tih pojava? Moramo stalno proširivati košnicu i ubacivati satne osnove za izradu, a i realno je da u toku godine pčele izrade 1/3 satnih osnova u jednoj zajednici.
Ako smo sve radili kako treba i blagovremeno ne moramo se plašiti nego čekati bagrem i nadati se, normalno, lijepom vremenu koje nam nije baš sada naklonjeno ali ipak sačekajmo da bagrem dostigne svoj maksimum. Bagrem najbolje medi na tempeaturi iznad 24 °C i kada noću temperature nisu ispod 14°C. Ne valja ako se veći broj cvjetova otvorio i počeo da medi intenzivno, a kiša je pala, pogotovo ako kiša produži 2-3 dana, i temperatura noću padne ispod 14°C. Tada nećemo biti zadovoljni, ali moral ne treba gubiti, samo napred, nikada ne stati, samo radom se sve postiže, radom i upornošću.U slučaju da nema medobranja imaće rojeva koji su sada traženi, sa dobrom cijenom, a razlog tome je loše prezimljavanje i nagli porast pčelara početnika, zbog lijepe cijene meda na veliko. Budimo optimisti i nadajmo se lijepom.

(Redakcija AGRO-EKO Magazina zahvaljuje se ovom prilikom gdinu Slobodanu Jevtiću, dugogodišnjem pčelaru, koji nam je ustupio svoja saznanja o tretmanu pčelinjaka u maju mjesecu, kao i na dosadašnjoj saradnji)

AGRO-EKO Magazin

VEZANI TEKSTOVI:

Savjeti i preporuke: Tretman pčelinjaka u aprilu mjesecu

Medonosno bilje: Obogaćivanje paše kod stacionarnog pčelarenja


Nasumični sadržaj