Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Značajna simbioza: Grašak kao predusjev žitarica

grasak predusjevZadivljujuća je zajednica nekih vrsta biljaka i bakterija koja svojim djelovanjem podržava život. Naime, azot je neophodan za rast i razmnožavanje biljaka. Da bi ga biljke mogle iskoristiti on se mora pretvoriti u spojeve kao što je amonijak.

Stočni grašak je jedna od najvažnijih jednogodišnjih leguminoza sa visokim sadržajem sirovih proteina i visokim hranljivim potencijalom, koja zbog niskih troškova proizvodnje predstavlja jeftin izvor proteina. U ratarskoj proizvodnji, stočni grašak se često koristi kao rani predusjev, kako bi azotom obogatio zemljište. Naime, grašak rano oslobađa zemljište koje ostaje strukturno, rastresito, a sa druge strane obogaćeno organskom materijom i azotom. Iz tog razloga stočni grašak se najčešće koristi kao rani predusjev jarih strnih žitarica.

Ipak, treba ovom usjevu dodati određenu količinu azota iz mineralnog đubriva. Količina azota koju treba dodati zavisi od sadržaja ovog elementa u zemljištu.

Pri kretanju proljećne vegetacije početkom trećeg mjeseca, usjev treba prihraniti sa 100-150 kg/ha KAN-a. U toku proljetne vegetacije kada je grašak visine 8-10 cm, u slučaju zakorovljenosti jednogodišnjim i višegodišnjim širokolisnim korovima,  usjev tretirati preparatima na bazi bentazona (Deltazon, Basagran, Pinazon) u količini od 3-4 l/ha.

Inače se jari stočni grašak sije se u rano  proljeće u drugoj polovini marta. Razmak između redova je 20 cm dok je razmak u redu 4 – 5 cm. Broj isijanih zrna zavisi od klijavosti sjemena. Minimalna gustina treba da je 60 – 70 biljaka po  m². Optimalna dubina sjetve je 3 – 5 cm. Ako se grašak sije sa potpornim usjevom odnos sjemena je 1 : 0,15-0,20 % . Potporni usjevi, kao što smo već naveli, uglavnom su žitarice.

 Agro-Eko Magazin/Farma 'Spreča'


Nasumični sadržaj