Protekle sedmice naš region pogodila je nezapamćena prirodna nesreća. Ogromne površine u Srbiji, BiH i Hrvatskoj su pretrpjele poplave usljed obilnih padavina, broj evakuisanog stanovništva brojati će se u stotinama hiljada, pokrenuta su brojna klizišta, prekinuti putni pravci… Kaže se da je najgore 'iza nas', a tek predstoji zbrajanje štete i pokušaj iznalaženja načina da iste prebrodimo.

U ovom trenutku nemoguće je i procijeniti kolike će štete biti po poljoprivredu, a ono što je poznato jeste da su ogromne poljoprivredne površine ili pod vodom ili sa uništenom kulturom, očito je da pred poljoprivrednicima, kao i stočarima, predstoji možda i najteži period, a što će se u konačnici odraziti na apsolutno svo stanovništvo u regionu.

U Srbiji je usljed poplava najviše stradala poljoprivreda i infrastruktura. Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), na području zahvaćenom poplavama nalazi se nešto više od 11 posto poduzeća, poduzetničkih i obrtničkih poslovnih
prostora i proizvodnih pogona ili oko 11.500 poduzeća i 26.000 poduzetničkih poslovnih prostora, a najviše iz sektora trgovine, poljoprivredno-prehrambene industrije i građevinarstva. Na njivama, u povrtnjacima i voćnjacima najviše su stradali kukuruz, soja i suncokret, te jagode, maline, kupine i sve vrste povrća.

Njemački 'Spiegl' objavio je da se materijalna šteta od poplava procjenjuje na oko milijardu eura, a da je samo rudarski basen 'Kolubara' oštećen za najmanje 100 miliona eura. Agroekonomista Milan Prostran za srpski Kurir je rekao da ako agrarna proizvodnja bude manja 5-10 posto, što je veoma vjerovatno, šteta je oko 600 miliona dolara.

"Stradalo je žitorodno područje centralne Srbije - Stig, Mačva, Pomoravlje, najplodnija zemlja. Sve što je bilo pod vodom od biljnih kultura je izgubljeno. Pošto je reč o ravnici, to je obradiva zemlja i sigurno je svuda bilo useva", ističe Prostran. Najveća je šteta na ratarskim i povrtarskim usjevima, ali neće biti mala ni u stočarstvu. Ne zna se koliko je živine, svinja i goveda stradalo. Prostran savetuje da je moguće opet zasijati poplavljena područja, ali to zavisi od isušivanja, povratka ljudi i pomoći države. "Država mora da im obezbedi gorivo, seme, đubrivo, stočnu hranu i da im odloži otplatu kredita", rekao je on.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH (UP BiH) Miro Pejić rekao je kako će za oporavak poljoprivrede BiH od posljedica razornih poplava trebati mnogo vremena, a štete će se sigurno zbrajati, ne u milionskim iznosima nego milijardama. UPBiH je, po Pejićevim riječima, u komunikaciji s većim brojem članova i stanje je takvo da je veliki broj ljudi potpuno izgubio imovinu, stočni fond u jednom dijelu Posavine, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona… Što se tiče poljoprivrednih usjeva koji su zahvaćeni poplavama, oni su potpuno ugroženi. Nešto čega se plaše poljoprivrednici koji su uspjeli sačuvati dio stočnog fonda, pa čak i oni koji su u krajevima koji nisu zahvaćeni poplavama, jeste da će nas čekati novi udar u vidu poskupljenja stočne hrane, žitarica, pa i krušnih žita, dodao je Pejić.

U Tuzlanskom kantonu (BiH) su pored poplava, zabilježena i brojna klizišta, a čiji broj iz sata u sata raste, a neke štete se već mogu naslutiti. Koristeći informacije portala 'Tuzlarije' i RTVTK, možemo reći kako je u Čeliću, opštini TK poznatoj kao voćarskom kraju a naročito proizvodnji jagode, kao posljedica poplava i klizišta, uništeno više od stotinu hektara zasada jagode. Kako prenose 'Tuzlarije', Čelić je pet dana bio odsječen od ostatka svijeta. Rijeke Šibošnica i Gnjica, koje su se izlize iz svojih korita, nanijele su ogromne štete na stambenim objektima i na poljoprivrednim dobrima. Na području ove opštine aktivirano je više od 50 klizišta, a iz 30 stambenih objekata stanovništvo je evakuirano i smješteno kod rodbine i prijatelja.

Stradalo je više od 200 hektara zasijanog zemljišta, a kako smo saznali od nadležnih u opštini, ogromna šteta pričinjena je na zasadima jagode po čemu je ovo mjesto i poznato. Stradalo je više od 100 hektara površina zasijanih jagodama zbog čega će poznate "Čelićke jagode" biti rijetkost na pijačnim tezgama.

(AGRO-EKO Magazin)

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

{facebookpopup}