Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Orezivanje lijeske - preduslov pravilnog rasta biljke i dobrog prinosa

lijeska il1ALijeska (Corylus avellana) je biljka iz porodice Betulaceae. Najčešće grmolikog oblika, lijeska nam daje plod koji nazivamo lješnjak, a koji se mnogo koristi u prehrambenoj industriji. Lješnjaci su inače veoma bogati bjelančevinama i nezasićenim masnoćama, te su značajan izvor vitamina B6 i tiamina.

Tretman lijeske u smislu njenog orezivanja, kao faktora pravilnog rasta i razvoja biljke, a samim tim i prinosa ploda, prema većini izvora, slijedi tek u trećoj, četvrtoj godini, dok se u prvim godinama realizuju neke druge aktivnosti – plijevljenje, rez slabijeg intenziteta – prorijeđivanje suvišnih izboja (naročito onih koji rastu prema sredini krošnje) kao i formiranje krošnje.

Smatra se da lijeska ima najduži period cvatnje, koji započinje već u jesen, kada se pojavljuju muški cvjetovi – rese, a zatim u martu i aprilu kada se pojavljuju u ženski cvjetovi – pup. Uglavnom se preporučuje vršenje rezidbe nakon što se pojave prvi cvjetovi.

Rezidba rodnih grana sastoji se uglavnom od postepenog prorjeđivanja pregustih stabala i uklanjanja suhih grana u toku mirovanja vegetacije. Budući da lijeska rodi na jednogodišnjim izbojima, potrebno je osigurati zadovoljavajući broj i dovoljnu dužinu jednogodišnjih izboja. Tamo gdje se ne obavlja rez uslijedi postupno smanjenje prosječne dužine jednogodišnjih izboja, sve do dužine ispod 5cm a lijeska donosi bolji prinos i kvalitetnije plodove na dužim izbojima, a na njima je i manje opadanja plodova. Prema iskustvima proizlazi da je potrebno svake treće godine obaviti nešto intenzivniji rez. Pri tome treba rez obavljati u vrijeme cvatnje ženskih cvjetova koji su smješteni na jednogodišnjim izbojima, kako se rezom ne otklone cvjetovi.

Regulisanjem povoljnog odnosa izmedu korjenovog sistema i nadzemnog dijela lijeske usmjerava se sva aktivnost u proces reprodukcije. Rezidbom se usklađuje broj potrošača vode i mineralnih materija sa sposobnošću korjenovog sistema da obezbijedi iste. Ograničavanjem broja novih prirasta, odnosno lisne mase na neophodnu mjeru, svođenjem skeletnog drveta na neophodni minimum i skraćivanjem puteva za razmjenu materija, mogu se uštedjeti značajne količine energje i usmjeriti u izgradnju plodova, formiranje novih cvijetnih pupoljaka za sljedeću godinu.

Starija stabla lijeske mogu se uspješno podmlađivati, što se izvodi kad urodi počnu opadati, a to je obično poslije 15. godine. Tehnika podmlađivanja sastoji se u prikraćivanju osnovnih grana na 50 cm od površine zemlje, odnosno od korjenovog vrata, a kod uzgoja u obliku stabla na 50 cm od osnovne grane. Prema nekim autorima, podmlađivanje se obavlja svake osme godine.

(AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj