Feces i urin, kao osnovni proizvod životinja koji se izlučuje iz organizma, sa ili bez prostirke, vodom i ostalim otpadnim materijama čini sporedni proizvod u stočarskoj proizvodnji, odnosno stajnjak.

Stajnjak od davnina služi za đubrenje ratarskih kultura jer je on od velikog značaja u zemljištu zbog toga što poboljšava njegove osobine. Unošenjem organskih materija popravljaju se fizičke, biološke i hemijske  osobine zemljišta. U sledećoj tabeli je prikazan prosječan sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku različitih životinja (%):

Tabela 1. Prosječan sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku

Dio izlučevina koje prostirka ne upije i koje se cijede iz skladišta iz čvrstog stajnjaka naziva se osoka. Osoka sadrži prosječno 0,3 % azota, 0,6 % kalijuma a fosfora u tragovima. Azot je 70 % u obliku amonijaka pa se lako gubi isparavanjem, posebno su veliki gubici pri visokim temperaturama stajanjem osoke u otvorenim jamama ili bazenima. Zbog isparavanja azota iz stajnjaka treba voditi računa pri iznošenju stajnjaka na njivu. U ljetnom periodu zbog visokih temperatura može doći do velikog gubitka azota usljed isparavanja, dok recimo u jesenjem periodu pri velikim padavina velike količine azota mogu da se isperu u dublje slojeve zemljišta. U toku zime su najmanji gubici ali mogu nastati poteškoće prilikom zaoravanja stajnjaka ukoliko je zemljište dosta smrzlo. Pri izvoženju stajnjaka treba voditi računa o ovim uslovima. Djubrenje treba sinhronizovat tako da odmah nakon rasturanj aide zaoravanje. U sledećoj tabeli prikazana je iskorištenist stajnjaka prema vremenu zaoravanja:

Tabela 2. Iskorištenost stajnjaka prema vremenu zaoravanja

Količina stajnjaka zavisi od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahtjeva usjeva. Stajnjak je azotno i kalijumovo đubrivo, dok je sadržaj fosfora znatno niži. Iz njega se najbrže oslobađa kalijum, zatim azot dok fosfor sporije prelazi u pristupačnom obliku.

Kolilina stajnjaka koja se godišnje proizvede kod različitih životinja zavisi od više faktora, ali prije svega od tjelesne mase životinja i količine prostirke. Goveče od 500 kg proizvede oko 15 t svježeg stajnjaka, odnosno 11 t zrelog stajnjaka, konj iste težine proizvede 10 t svkežeg i 8 t zrelog, a ovca težine 45 kg oko 0,9 t svježeg i 0,7 t zrelog, svinja težine 100 kg 2,7 t svježeg ili 2,2 t zrelog. Očekivana količina stajnjaka može se izračunati prema sledećoj formuli:

OČEKIVANA KOLIČINA STAJNJAKA (KG) =(K/2 + P) X 4

gdje je: K – suva materija hrane (kg)

P – količina prostirke (kg)

Obično se smatra da je stajnjak nakon 3 – 4 mjeseca poluzreo, a nakon 6 – 8 mjeseci potpuno zreo.

(AGRO-EKO Magazin/Farma Spreča)