Uspješna organska proizvodnja počiva na zemljištu dobro snabdjevenom organskom materijom, dobre strukture i povoljnih vodno-vazdušnih osobina, bogatom živim svijetom kako bi se obezbijedilo snabdijevanje biljaka vodom i elementima mineralne ishrane koji će nastati aktivnošću zemljišnih mikroorganizama. U takvom zemljištu može se efikasno odvijati i fiksacija atmosferskog azota, obavljati normalni ciklus kruženja materija, uključujući organske materije i đubriva dozvoljena u ovoj vrsti proizvodnje.

Analiza zemljišta je osnova za pravilnu ishranu biljaka i predstavlja dokaz certifikacionom tijelu o eventualnom nedostataku hranljivih elemenata kako bi se odobrila primjena đubriva čija je upotreba ograničena. Proces regulisanja plodnosti zemljišta treba da se oslanja na sopstvene izvore đubriva (stajsko, zelenišno, kompost), a uz dozvolu certifikacionog tijela kada se adekvatna ishrana usjeva ne može postići propisanim metodama, moguće je primjenjivati i dopunska sredstva za đubrenje - dozvoljena fosforna i kalijumova đubriva, kako bi nadoknadili postojeći nedostatak ili nedostupnost hranljivog elementa. Ukoliko zahtijevate dopunsko đubrenje, certifikaciono tijelo će tražiti od vas rezultat analize zemljišta i folijarnu dijagnostiku (analizu lišća).

Organska đubriva

U organskoj biljnoj proizvodnji dozvoljeno je korištenje sljedećih đubriva organskog porijekla: čvrstog i tečnog stajnjaka, osoke, različitih komposta, treseta, pomija, piljevine, morskih algi,
melase iz proizvodnje šećera i zelenišnog đubriva.

Ako gazdinstvo ne raspolaže stočnim fondom dozvoljena je kupovina organskih đubriva sa drugih farmi (tradicionalnih i organskih) na kojima se vrši kontrola pri kojoj se pored ostalog traži potvrda da genetski modifikovani organizmi nisu prisutni u đubrivu. Đubriva porijeklom sa intenzivnih sistema su zabranjena (brojleri...).
 

Upotreba i skladištenje stajnjaka

Đubriva moraju biti propisno skladištena i primjenjena u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom. Đubriva se skladište na lokalitetu (pokrivenom), gdje je pod kontrolom slobodno oticanje tečnih komponenti đubriva ili raznošenje đubriva vjetrom. Obavezno je preduzimati pasivne ili aktivne mjere da bi se spriječio razvoj patogenih mikroorganizama.

Pasivne mjere podrazumijevaju ostavljanje uskladištenog đubriva određeni vremenski period i izlaganje prirodnim faktorima - temperaturi i UV zracima.

Aktivni tretmani su kompostiranje, pasterizacija i slično. Primjena svježeg stajskog đubriva (nezgorjeli stajnjak) i osoke u sezoni gajenja, gdje period između primjene i berbe nije moguće maksimizirati nije preporučljiva.

Upotreba mineralnih đubriva

U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba i nekih mineralnih đubriva: kalcijum-karbonat, dolomit, gips, sirovi fosfati, Tomasov fosfat, koštano brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat i magnezijumove soli.

(AGRO-EKO Magazin/Poljoprivreda Niša)

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

{facebookpopup}