Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Značaj i upotreba kelja u stočnoj ishrani

kelj  u stocnoj ishraniStočni kelj ima široku primjenu u ishrani velikog broja vrsta domaćih životinja. Nezamisliva je savremena organizacija uzgoja stoke bez krmnog konvejera, a stočni kelj može biti njegova značajna komponenta.

Stočni kelj je pogodan za ishranu goveda, svinja, živine, od ranog proljeća do kasne jeseni u ovisnosti od roka sjetve. Stočni kelj je značajna biljna vrsta zbog veoma bogatog sadržaja provitamina A, proteina i ugljikohidrata. Stočni kelj se može gajiti kao glavni usjev (sije se krajem ljeta i tokom jeseni, a koristi rano u proljeće) i daje prinos oko 100 tona po hektaru zelene mase, kao naknadni usjev (sije se poslije skidanja ozimih i jarih jednogodišnjih leguminoza) i daje oko 50-60 tona zelene mase po hektaru, te kao postrni usjev čija se sjetva obavlja poslije žetve ječma i raznih sorti pšenice sa prinosom od 30-40 tona po hektaru.

Koristi se cijele jeseni do kasno u zimu, jer je kelj dosta otporan na niske temperature. Sadržaj sirovih proteina je oko 15-16% u suhoj, te oko 2% u zelenoj krmi, što kelj čini vrlo ukusnom i sočnom stočnom hranom i kao takav je pogodan za ishranu u periodima vegetacije kada nedostaje svježa stočna hrana.

Stočni kelj uspijeva na plodnim srednje teškim zemljištima, a ne podnosi kisela i pjeskovita. Za klijanje mu je neophodna temperatura od 5-60°C, a zimi može da izdrži i do -25°C, u zavisnosti od faze rasta i debljine sniježnog pokrivača. Za postizanje visokih prinosa pored adekvatne obrade zemljišta treba ga i dobro đubriti.

Ako je moguće, treba unijeti stajnjak u količini od 25-30t/ha, a kroz mineralna đubriva 200 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalijuma. Fosfor, kalijum i jednu trećinu azota unijeti pod osnovnu obradu zemljišta, trećinu azota unijeti predsjetveno i preostalu količinu azota ostaviti za prihranu. Stočni kelj zasijan rano u proljeće krajem februara i početkom marta stiže za korištenje krajem juna i početkom jula, iz ozime sjetve on je prva zelena stočna hrana, odnosno stiže za korištenje polovinom aprila ili čak i ranije u zavisnosti od klimatskih uslova, a iz postrne sjetve vrijeme iskorištavanja kelja zadire duboko u zimu sve do velikih snijegova i jako niskih temperatura.

Količina sjemena za sjetvu stočnog kelja varira u zavisnosti od roka sjetve i kreće se od 10-15 kg/ha pri sjetvi na 25 cm. Veće količine sjemena moraju se upotrijebiti na lošije pripremljenim zemljištima, kao i u postrnom roku sjetve. Dubina sjetve treba da je 1-2 cm poslije čega je obavezno valjanje. Eksploatacija stočnog kelja je raznovrsna, a najbolje rezultate daje ako se koristi kao zelena stočna hrana u fazi cvjetanja. U početku norma ishrane kod krava muzara je 20-30 kg po grlu, a kasnije 60 kg svježe zelene krme. Stočni kelj se može koristiti i kao silokrma, rjeđe čista a češće uz dodatak nekih drugih biljnih vrsta (kukuruz, lošije sijeno lucerke, slama soje i graška).

 

(AGRO-EKO Magazin/Poljoprivreda Niša)


Nasumični sadržaj