Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как выбрать внешний диск. Внешний жесткий диск как выбрать самый подходящий. Какой внешний диск выбрать. Какой принтер выбрать. Какой выбрать лазерный принтер сегодня. Какой цветной принтер выбрать. Готовые программы на java. Изучаем java с нуля быстро. Как начать программировать на java. Бесплатные игры для планшетов android. Качественный samsung android планшет. Планшет android цена. Отдых в турции отели. Самый лучший отдых в турции. Отдых в турции отели цены. Wow дк гайд. Лучший wow фрост дк гайд. Wow дк танк гайд. Рабочие программы на языке python. Изучаем python с нуля. Язык python для начинающих. Бесплатые плагины для Joomla. Скачать joomla плагины бесплатно. Где скачать самые последние плагины на joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Navodnjavanje kao bitan faktor poljoprivredne proizvodnje: Kako odabrati vodu i sistem navodnjavanja?

navodnjavanje 101Sistemi za navodnjavanje su odavno postali nužni. Veoma je važno - koji sistem izabrati? Bez vode se ne može zasnovati ekonomski efikasna proizvodnja. Voda, koje u svježoj biljnoj masi ima i do 90%, služi kao prenosilac hraniva do mjesta korištenja ili skladištenja.

Hranivo, koje mora biti rastvoreno u vodi da bi ga biljka mogla koristiti, unosi se preko korijena. Iz korijena se voda sa hranom transportuje preko sprovodnih snopića do ostalih dijelova biljke. Da bi korijen usvojio hranu potrebno je da bude lako pristupačna.

Od ukupne količine vode koju biljka usvoji 90% isparava preko lišća -transpiracija. Preostalih 10% učestvuje u hemijskim procesima unutar biljke i sastavni je dio nastalih materija. Ukoliko nema dovoljno vode za transpiraciju biljka će prestati sa daljim rastom. Ukoliko se takav trend nastavi biljka počinje da vene, te je za svaku uspješnu biljnu proizvodnju neophodno da se obezbijedi dovoljna količina vode odgovarajućeg kvaliteta.

Za snabdijevanje biljaka vodom koristi se:

  • bunarska voda,
  • voda iz komunalnih vodovoda ili vlastitih izvora,
  • atmosferska voda - kišnica,
  • voda iz otvorenih vodotokova, rijeka, potoka i kanala,
  • voda iz otvorenih stajaćih voda, jezera, bara i bazena.

Prije početka gradnje staklenika / plastenika treba poznavati koja je količina vode potrebna za navodnjavanje, ispitati raspoloživost - količinu, kao i kvalitet vode na lokaciji koja je odabrana. Takođe je bitno da se sagleda kolika je cijena vode pripremljene za navodnjavanje.

Kvalitet vode za navodnjavanje - Kvalitet vode ocjenjuje sa sa hemijskog, mehaničkog i mikrobiloškog stanovišta. Voda je rastvarač mnogih materija, od kojih su neka korisna, a neka štetna, pa i otrovna za biljke. Najznačajnije hemijske osobine koje treba kontrolisati na dnevnom nivou su:

1. Elektroprovodljivost, EC (od engleskog termina electro conductivity), koja odgovara prisustvu rastvorenih soli. To je najčešće natrijum-hlorid (kuhinjska so), a mogu biti natrijumsulfat, kalcijum-hlorid, kalcijum-sulfat, magnezijumhlorid itd. Apsolutno demineralizovana voda ne provodi električnu energiju, ali već sa malim dodacima postaje dobar provodnik. Soli rastvorene u vodi se jonizuju, te se provodljivost vode povećava. Mjerenjem provodljivosti, koja se izražava u Simensima, odnosno mikro Simensima - uS, dobija se indirektno podatak o količini soli. Ukoliko je izmjeren 1 uS tada je u litri vode rastvoreno približno 0,7 g soli. Neki od velikog broja različitih elemenata rastvorenih u vodi pogoduju biljci i njihovo prisustvo je korisno, ali nekad ti korisni elementi mogu da postanu štetni, ako je njihova koncentracija previsoka. Iz tih razloga neophodno je da se redovno kontroliše EC vrijednost.

2. pH vrednost je mjera baznosti/kiselosti vode. Ukoliko je vrijednost manja od sedam, voda, odnosno vodeni rastvor je kiseo, a ukoliko je viša, tada je bazan. Biljkama pored redovne kontrole EC i pH, vodu treba slati na povremenu hemijsku analizu u laboratorije. Učestalost analiza zavisi od izvora vode, a u slučaju da se koriste protočne vode (rijeke i kanali) ili stajaće (jezero), preporučuje se sprovođenje analize jednom u toku tri mjeseca i to sa promjenom godišnjeg doba.

bunar ild8f4Kada se koristi bunarska voda iz dubljih bunara analiza je potrebna prilikom pravljenja recepta, nakon nekoliko nedjelja korištenja i nakon nekoliko mjeseci. Najbolja voda koja se koristi za navodnjavanje je kišnica, jer ima zanemarljivu količinu soli. Jedini problem je skladištenje dovoljne količine. Padavine su neujednačene i relativno nepredvidljive, te bi pri korišćenju kišnice kao jedinog izvora za navodnjavanje rezervoari morali da budu velikih zapremina. Loš kvalitet vode može da ima za posljedicu spor rast biljaka, deformaciju plodova i biljaka, a u nekim slučajevima i njihovo uvenuće. Visoka koncentracija soli u vodi može da omete primanje vode od korijena biljke. Akumuliranjem soli nastaju 'opekotine' lišća.

Pre korištenja izvora vode za navodnjavanje neophodno je da se obavi analiza. Osnovna analiza vode sastoji se od fizičko-hemijske i mikrobiološke analize. Analizu treba povjeriti stručnoj specijalizovanoj laboratoriji. Tada će se, pored rezultata analize, dobiti i preporuka za korišćenje, odnosno eventualne mjere za otklanjanje nedostataka.

Fizičko-hemijskom analizom dobija se podatak o prisustvu i količini mikroelemenata, dok se biološkom analizom utvrđuje prisustvo nematoda i virusa.

Pored materija koje su u vodi rastvorene, postoje čvrste čestice koje nisu rastvorljive i koje sa vodom formiraju mješavine - suspenzije.

Čvrsti dijelovi, pijesak i druge primjese, ukoliko nisu hemijski i biološki aktivni, ne smetaju biljkama, ali mogu da blokiraju otvore za navodnjavanje i filtere. Donja granica veličine nerastvorenih čestica u vodi za navodnjavanje određena je finoćom filtera. Filter koji se najčešće primjenjuje u sistemima za navodnjavanje preko kapaljki je finoće 300 u.m. Kod sistema kap po kap ta vrijednost je i 5 puta veća, a sistemi potapanjem mogu biti izvedeni i bez filtera.

Idealna temperatura vode je od 20 do 24°C. Minimalna temperatura vode za navodnjavanje većine povrtarskih kultura je 12°C. Ukoliko je temperatura vode ispod 12°C, voda mora da se dogrije. Grijanje se obavlja u rezervoaru koji je postavljen u prostoriji koja se grije i/ili grijnim tijelima u samom rezervoaru. Osim temperiranja vode, rezervoar služi i kao skladište za vodu za određeni vremenski period, obično 1 dan, i kao taložnik.

Hranivo se najčešće biljkama dovodi rastvoreno u vodi. To se naziva fertigacija. Količina potrebnog hraniva određuje se na osnovu analize vode i zemljišta, biljne vrste, faze razvoja biljaka, doba godine i dnevne korekcije -osvjetljenja.

navodnjavanje 102Količina hraniva mjeri se indirektno prisustvom soli u vodi, EC-metrom. Hranivo se u vodu dodaje na osnovu recepture koja se bazira na biljnoj vrsti, fazi razvoja i uslovima za rast biljaka. Dodavanje hraniva se na osnovu recepture obavlja ručno ili u posebnim uređajima, najčešće sa računarskim upravljanjem. Ručno pripremanje smješe sprovodi se za proizvodnju u manjim objektima, do 2.000 m2 i za proizvodnju na zemljištu. Pri ručnom dodavanju na osnovu recepture određuje se, odmjerava i umješava potrebna količina hraniva. Jednom pripremljena smješa ne mijenja se dok se pripremljena količina ne iskoristi. Uređaji za pripremu rastvora za fertigaciju mogu tokom vremena da mijenjaju količinu hraniva, a isto tako da služe za upravljanje količinom vode, odnosno rastvora za navodnjavanje.

Pri proizvodnji na kamenoj vuni broj navodnjavanja u toku jednog ljetnog dana je i preko 30 puta, po 75 do 100 ml, sa procentom drenaže 15 do 50%, zavisno od kvaliteta vode i kvaliteta sistema za navodnjavanje. Broj navodnjavanja tokom dana na perlitu je 20 do 25 puta, na tresetu 10 do 15 puta, dok je na zemljištu 3 do 5 puta.

Kod gajenja biljaka na zemljištu vlažnost mora stalno da se kontroliše, vizuelno ili instrumentom (tenziometrom). Tenziometar je instrument za mjerenje vlažnosti zemljišta koji se sastoji od cijevi sa poroznim keramičkim vrhom, kroz koji mogu da prolaze molekuli vode. Vakuum, koji registruje tenziometar, meri se u centibarima, i predstavlja silu usisavanja vode. Tenziometar treba instalirati tako da se mehanički ne ošteti tokom svakodnevnih radova u stakleniku/plasteniku. Ako se radi samo tokom bezmraznog perioda, tenziometar se zimi vadi, pere i skladišti na mjestu na kojem temperatura ne pada ispod nule.

Vizuelno se vlažnost ocjenjuje tako da se uzima uzorak zemljišta na dubini 15 do 20 cm (dubina korijena), rukom uvalja tako da se napravi 'glista'. Ukoliko se mrvi, zemljište je suho i treba navodnjavati. Ako se 'glista' lijepi, vlažnost je previsoka.

Količine vode za navodnjavanje mogu za proizvodnju na zemljištu da budu višestruko veće nego pri proizvodnji na supstratu. Potreba biljaka za vodom zavisi prvenstveno od intenziteta svjetlosti. U sistemima za kontrolisano navodnjavanje o tome se vodi računa, odnosno količina vode dodaje se u skladu sa izmjerenim osvjetljenjem. Druga mjera je kontrola drenaže. Ukoliko je odliv vode visok, smanjuje se količina koja se sistemom za navodnjavanje dovodi i obrnuto. Dobro upravljanje navodnjavanjem utiče na smanjenje količine vode, stvaranje povoljnih uslova za rast biljaka i doprinosi kontroli relativne vlažnosti vazduha u objektu.

Cijena kopanja bunara najviše zavisi od potrebnog protoka i dubine na kojoj se nalazi voda i kreće se od nekoliko stotina do nekoliko desetina hiljada eura. Odluka o izvoru vode za navodnjavanje, odnosno izbor između potencijalnih izvora vode, se donosi na osnovu visine investicije (bunar, cjevovod, pumpe i dr) i potrebnog protoka.

Sa obzirom na to, samo u nekim slučajevima je najisplativije koristiti vodu iz komunalnog vodovoda. Količina vodei hraniva zavisi od biljne vrste, perioda razvoja i trenutnih uslova za razvoj, prije svega svjetlosti. Količina se definiše na osnovu poznavanja prethodnih uticaja, a pokazatelj je, pri proizvodnji na supstratu i količina drenažne vode. Ukoliko je nema, navodnjavanje je nedovoljno, a ukoliko je previše treba smanjiti dotok vode.

Količina hraniva određuje se recepturama, a dodavanje obavlja ručno ili automatski. Ručno se sprovodi za manje objekte, površine do 1.000 m2.

Računarski upravljana postrojenja za umješavanje i navodnjavanje obavljaju dodavanje hraniva automatski u skladu sa zadatim programom. Količina rastvora koji se dovodi biljkama mijenja se u zavisnosti od osvetljenja, odnosno aktivnosti biljaka. Tako se ne samo postiže viši prinos, već i štedi voda i hraniva.

navodnjavanje 103Tri najčešća načina navodnjavanja su:

  • perforiranim crijevima,
  • rasprskivačima i
  • navodnjavanje pomoću kapaljki.

Izbor sistema za navodnjavanje se obavlja na osnovu biljne vrste koja se gaji i načina proizvodnje. Pri proizvodnji na zemljištu može da se koristi bilo koji od postupaka. Ako je gajenje u saksijama / džakovima sa tresetom zapremine 10 litara, sistem sa kapaljkama predstavlja najbolje rješenje.

 

(izvor: AGRO INFOTEL; prilagodio: AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj