Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Tretman maline: Osnovno đubrenje, prihranjivanje i đubrenje folijarnim đubrivima

malina 01Malina, za razliku od drugih jagodastih voćaka, uzima najveće količine hranljivih elemenata iz zemljišta. Za njeno dobro uspevanje neophodne su velike količine organske materije, jer svake godine razvija veliki broj novih izdanaka, a na starima donosi obilje roda, koji se posle sazrevanja suše, pa je svake godine za obnovu žbuna i visoke prinose neophodna velika količina organske materije.

Malina od svih elemenata najviše troši kalijum, zatim azot i fosfor. Azot se u proizvodnji maline često preterano dodaje, što dovodi do problema koji se manifestuju kroz preterano bujan porast izdanaka, njihovo neblagovremeno odrvenjavanje pred zimu, osetljivost na mrazeve i prouzrokovače bolesti.

Zasade maline u rodu treba redovno svake godine đubriti i to dosta velikim količinama organskih i mineralnih đubriva. Đubrenje zasada u rodu može biti : Osnovno đubrenje, prihranjivanje i đubrenje folijarnim đubrivima.

Osnovno đubrenje maline obavlja se u kasnu jesen, tokom zime (ako vremenski uslovi dozvoljavaju) ili rano u proleće pre kretanja vegetacije. Vreme đubrenja zavisi najviše od tipa zemljišta. Za osnovno đubrenje organskim đubrivima, u zavisnosti od sadržaja humusa u zemljištu, trebalo bi svake godine upotrebiti 15 do 20 tona stajnjaka po hektaru, tj. dva puta veću količinu, ako se izvodi svake druge godine. Od mineralnih đubriva najviše se koristi kompleksno NPK đubrivo, a prikladna formulacija ovog đubriva za malinu je 10:12:26 +3% MgO. Pored ovog đubriva dobra za malinu su i NPK đubriva kombinacije 6:12:24, zatim 7:14:21, 8:16:24 i sl. Količina đubriva ovih formulacija koja se upotrebljavaju svake godine, dosta je različita(500-700-900 kg/ha), i zavisi od plodnosti zemljišta, količine upotrebljenog stajnjaka i intenziteta gajenja. Najbolje je norme odrediti na osnovu analiza plodnosti zemljišta.

Prihranjivanje se obavlja u tri navrata u toku vegetacije, i to samo azotnim đubrivima, prvo u proleće pre kretanja vegetacije, drugo početkom cvetanja, a treće pred početak berbe ako za to ima potrebe. Količine đubriva za ova tri prihranjivanja obično iznose 400-500 kg/ha amonijum-sulfata ili nitromonkala, odnosno 200-250 kg/ha uree. Ako je zasada na lakšem i plićem zemljištu, prihranjivanje bi trebalo obaviti u 4 ili 5 navrata nešto manjom količinom pri svakom prihranjivanju.

Folijarnim đubrenjem se može brzo delovati u ishrani važnijim makro, a posebno mikroelementima. Tretiranje se izvodi obično u dva ili tri navrata istovremeno kada se vrši tretiranje protiv prouzrokovača bolesti i štetočina. Treba poštovati koncentraciju primene i u prskalici prvo rastvoriti folijarno đubrivo, a zatim potrebne pesticide. Prihranjivanje se može obaviti i fertigacijom, posebno kada je potrebno pojačati ishranu i u vreme nalivanja ploda i pred berbu. Za to mora postojati instaliran sistem za navodnjavanje i moraju se koristiti specijalna vodotopiva đubriva određene formulacije.

 

Agro-Eko Magazin / A. Milanović


Nasumični sadržaj