Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Снять квартиру посуточно. Быстро снять посуточно квартиру в казани. Снять однокомнатную квартиру посуточно. Помощь в получении ипотеки. Удобное получение ипотеки в сбербанке. Что нужно для получения ипотеки. Отопление частного дома. Как сделать отопление частный дом схема. Частный дом монтаж отопления. Восстановление жесткого диска. Быстрое восстановление информации с жесткого диска. Восстановление данных жесткого диска программа. Кредит с плохой историей. Быстрые кредиты онлайн с плохой историей. Срочный кредит с плохой историей. В какой сервер играть в WOW. Топ world of warcraft серверы. Wow серверы pandaria. Круглопалочный станок чертежи. Круглопалочный станок купить дешево. Самодельный круглопалочный станок. Кредит на покупку квартиры. На долго взять кредит на квартиру. Кредит на покупку квартиры.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Kamilica - sjetva, gajenje, borba protiv štetočina, berba, upotreba

kamilica polje il514513654Samonikla kamilica raste u ravnicama i u planinskim predjelima. Dobro podnosi alkalna zemljišta a nalazi se i na zemljištima kisele, neutralne i bazične reakcije. Ogledima je ustanovljeno da najbolji prinos kamilica daje ako zemljište ima pH 7-8,2  znači  na neutralnom i slabo alkalnom zemljištu. 

Morfološke i fiziološke odlike

Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka, visine 30-60 cm. Visina zavisi od zemljišta na kome se biljka nalazi. Na vojvođanskim slatinama, npr., visina kamilice ne prelazi 25-30 cm, a na normalnim zemljištima raste i do 60 cm. Lišće kamilice je višestruko perasto dijeljeno, jako urezano i vlaknasto. Stabljika je razgranata. Cvijetna glavica je prečnika 1,5-2,5 cm, a sastoji se od mnogo zbijenih cvjetova učvršćenih na širokoj loži. Po obodu glavica ima 15-18 jezičastih bijelih latica u zrakastom rasporedu. Dužina ovih latica je 4-8 mm, a širina 2-3 mm. Žuti cjevasti ili fertilni cvjetići su ljevkastog oblika, pri dnu srasli u cijev. Cvijet ima karakterističan prijatan miris, a ukus malo nagorak i aromatičan. Cvjeta krajem aprila i maja. Jednom cvijetu za njegov puni razvoj potrebno je 20-25 dana.

Pored prave kamilice (Matricaria chamomilla L.) postoje i druge vrste roda Matricariae, koje nemaju isto farmakodinamsko svojstvo kao kamilica. Od postojećih vrsta, sa kojima je moguća zamjena prave kamilice, navodimo: Matricaria maritima L. i M. discoidea. Obje ove vrste su po svom izgledu veoma slične kamilici. Razlikuju se od nje jer nemaju karakterističan prijatan miris i nagorak ukus. Druga karakteristika koja isključuje zamjenu je što prava kamilica ima šuplju cvijetnu ložu, dok ostale vrste u presjeku cvijeta nemaju šupljinu

Hemijski sastav i upotreba

Kamilica se gaji radi dobijanja cvijetnih glavica. Posljednjih godina se proizvodi i etarsko ulje, koje se dobija destilacijom kamilice u cvijetu.

Cvijet kamilice se upotrebljava u narodnoj i naučnoj medicini kao neotrovno i neškodljivo sredstvo protiv upala kože i sluzokože. Daje se za liječenje raznih opekotina i rana, za ispiranje očiju i dr. Pranje glave jakim čajem (infuzumom) kamilice pomaže oboljelom korjenu kose.

Etarsko ulje upotrebljava se u medicini, farmaciji, a posljednjih godina sa uspjehom u kozmetici i hemijskoj industriji.

Sadržaj etarskog ulja u kamilici je prilično neujednačen. Naša kamilica ima etarskog ulja u granicama od 0,2 do 1%. Gajena ima veći procenat etarskog ulja od samonikle. Glavni sastojak ulja je azulen, koji je nosilac karakteristične plave boje ulja. Od sadržaja azulena zavisi kvalitet ulja.

Uslovi uspijevanja

Podneblje - lako se kamilica kao samonikla javlja na sjeveru Evrope, pa gotovo do krajnjeg juga, ona za razvoj zahtijeva umjereno vlažnu i toplu klimu. Ukoliko su klimatski uslovi povoljniji, utoliko je njen prinos veći. Na niske temperature je veoma otporna.

Zemljište - U pogledu zemljišta kamilica ne postavlja neke određene uslove. Može da se gaji gotovo na svim zemljištima - kako na plodnim i bogatim, tako i na siromašnim. Ogledima je utvrđeno da kamilica najbolje prinose daje na normalnim zemljištima, ali da dobro uspijeva i na zaslanjenim.

Gajenje

Plodored - Kamilica podnosi monokulturu, naime, može da se gaji dvije do tri godine uzastopno na istom zemljištu. Gajenje kamilice nekoliko godina na istom mjestu preporučuje se zato jer je sjetva pojedinih godina nesigurna, pa se sistem 'zalivađivanja' smatra kao najpovoljniji način gajenja. Kamilica se zalivađuje tako što se poslije berbe preostali cvjetovi ostave da dozriju. Poslije zrenja cvjetovi se ne beru, nego se parcela jednom ili dva puta podrlja teškom drljačom. Drljača omlati preostalo sjeme, rasturi ga po njivi i pomiješa sa zemljom. Kada je ovo urađeno, ako u međuvremenu nije bilo kiše, parcelu treba jednom ili dva puta zaliti.

Do jeseni na istom polju nići će nova kamilica. U proljeće naredne godine donosi redovno cvijet. Kamilica gajena kao monokultura obavezno se mora đubriti kombinovanim mineralnim đubrivima NPK.

Obrada zemljišta - Zemljište za kamilicu treba pripremiti tokom ljeta, a najkasnije do početka jeseni, tj. u septembru. Naročito je važno da se zemljište što ranije obradi u onim krajevima gdje nema dovoljno atmosferskih taloga. Prema tome, obrađivanje zemljišta treba otpočeti odmah poslije skidanja prethodnog usjeva.

Dubina oranja za kamilicu, ako se gaji na slatinama, ne treba da pređe 10-15 cm. Oranjem na većoj dubini izvaljuju se velike buse i grudve, koje se kasnije površinskom obradom teško mogu da usitne. Osim toga, postoji i opasnost da se dubokim oranjem isprana natrijumova so vrati u gornje slojeve zemljišta, pa da se na taj način još više zaslani. Na normalnim zemljištima za kamilicu se ore do 30 cm duboko.

Pri obrađivanju zemljišta za kamilicu najveću pažnju treba posvetiti uništavanju korovskih biljaka. Kamilica, koja se na istom mjestu gaji više godina, obično je prilično zakorovljena. Naročito veliku štetu mogu da joj nanesu višegodišnji korovi, kao i oni sa širokom lisnom površinom (gorušica).

Đubrenje - Na normalnim i bogatim zemljištima kamilicu ne treba đubriti mineralnim đubrivima, jer je đubrena kamilica bujna, pa je berba znatno otežana.

Na siromašnijim zemljištima, dovoljno je da se sa sjetvom unese 150-200 kg/ha mineralnog đubriva NPK 15:15:15

Sjetva kamilice

Kamilica se sije u jesen i u proljeće. Za naše prilike jesenja sjetva je bolja i sigurnija od proljećne. Jesenja sjetva je početkom ili sredinom septembra. Nedostatak ove sjetve je što je septembar obično mjesec bez većih padavina, pa se dešava da posijano sjeme ne nikne zbog nedostatka vlage. Ukoliko sjeme dobije dovoljno vlage, za 8-10 dana počinje da klija. Ako jesen nije sasvim suha, mlade biljke do zime ojačaju i takve prezime. Rano s proljeća, čim se snijeg otopi, kamilica intenzivno počinje da se razvija. Ako nismo uspjeli da kamilicu posijemo u jesen, onda se sjetva obavlja rano u proljeće. Proljećna sjetva je krajem februara ili početkom marta, odnosno čim se može ući u njivu. Ako se taj vremenski termin propusti, onda treba odustati od sjetve.

Kamilica se sije uglavnom omaške i u redove. Bilo da je u pitanju jedan ili drugi način sjetve, pravilo je da sjeme mora da se nalazi na površini zemljišta, jer je sjeme kamilice sitno i klija isključivo na svjetlu.

U redove (vrste) sije se sijalicom za žito. Rastojanje između redova treba da iznosi 30-35 cm. Izbjegava se da se sije čisto sjeme kamilice, nego se prethodno pomiješa sa sitnim pijeskom, kukuruznom prekrupom ili mineralnim dubrivom. Odnos sjemena kamilice prema materijalu sa kojim se miješa je 1:3. Poslije sjetve, posijana površina valja se lakim glatkim valjkom da bi se sjeme priljubilo uz zemlju, došlo u dodir sa zemljišnom vlagom i osiguralo da ga vjetar ne odnese. Kako se valjanjem stvara pokorica koja negativno utiče na posijanu kulturu potrebno je, čim se pojave mlade biljke, da se pokorica razbije prašenjem ili okopavanjem.

Omašna sjetva se obavlja ručno. Nju može da obavi samo iskusni i vješt sijač. Sjeme se i ovde miješa prethodno sa nekim materijalom da bi se što ravnomernije rasturilo. Sije se po tihom vremenu, jer i najslabiji vjetar može da poremeti sjetvu. Poslije sjetve zasijana površina se obavezno valja. Nedostatak ove sjetve, između ostalog je i u tome što je za održavanje parcele u čistom stanju potreban veći broj radnika, jer površina može samo da se plijevi.

Količina sjemena potrebna za sjetvu 1 ha zavisi od upotrebne vrijednosti sjemena. Pri čistoći od 90 posto i klijavosti od 80 posto dovoljno je 4-5 kg sjemena za sjetvu 1 ha. Kako se ovakva čistoća sjemena rijetko postiže (u nas je obično čistoća sjemena oko 50 posto), to je za sjetvu 1 ha potrebno 10-12 kg sjemena kamilice, pod uslovom da je klijavost sjemena oko 80 posto.

Njega kamilice

Njega kamilice je okopavanje, plijevljenje i prihranjivanje. Ako je sijana omaške, onda se njega sastoji samo u plijevljenju i prihranjivanju.

Plijevljenje - Kamilica za berbu pristiže rano, dok korovi još nisu krenuli, tj. od početka do kraja maja, pa borba protiv korova ne iziskuje mnogo napora. Jedno prskanje protiv korova krajem marta i eventualno plijevljenje krupnijih korova sredinom aprila bila bi cijela njega ove kulture u toku godine.

Prihranjivanje - Prihranjivanje kamilice treba da se obavi što ranije u proljeće i to sa malom dozom azotnih đubriva. Preporučuje se da se na 1 ha baci 100-120 kg KAN-27. Prihranjuje se samo ona kamilica koja je posijana na slabo produktivnim zemljištima.

Bolesti i štetočine

Od bolesti na kamilici je zapažena vrsta plamenjače (Pernospora leptosperma De By), koja je zabilježena i na drugim pripadnicima familije Compositae. U kulturi kamilice ovo oboljenje do sada nije zapaženo u većim razmjerama, tako da se njegovo suzbijanje ne postavlja kao problem.

Od štetočina treba spomenuti larve jednog sjajnika (Olibrus aeneus Fbr.) koji izgriza unutrašnjost cvijetnih glavica, ali ni ova štetočina nije u nas zapažena u većim razmjerama. Neke vrste puževa golaća (Limax sp.) koriste kamilicu za ishranu, nasuprot ranijim shvatanjima po kojima su biljke koje sadrže etarsko ulje, alkaloide i slične materije bile zaštićene od njih.

Osušen cvijet kamilice napadaju neke skladišne štetočine, od kojih je najzapaženija gusjenica plamenca suhog voća (Plodia interpunctella Hb.). Razviću većine skladišnih štetočina pogoduje vlaga, a kako je osušen cvijet kamilice higroskopan, drogu u magacinu treba češće kontrolisati i čim se primijeti da je kamilica primila vlagu odmah je treba dosušiti.

Berba kamilice

Kamilica se gaji radi dobijanja cvijetnih glavica. Cvjetanje kamilice počinje krajem aprila, a završava se znatno kasnije. Najveći procenat etarskog ulja u cvijetnim glavicama nalazi se u fazi punog cvjetanja. Kamilica ne cvjeta istovremeno, pa  se žetva produžava za duži vremenski period. Još zatvorene ili napola otvorene cvijetne glavice ne treba brati, jer im je sadržaj etarskog ulja manji nego kad su cvjetovi potpuno otvoreni. Najbolje je ako se berba obavi kada bijele latice zauzmu vodoravan položaj.

Berba se obavlja ručno, pomoću naročito za to napravljenih češljeva. Berba kamilice obično počinje u zoru i bere se sve dok dan ne otopli. Kasnije ubrana kamilica se lako ugrije i dolazi do gubljenja kvaliteta.

Prije sušenja kamilica se rešeta na sitima odgovarajućih dimenzija (12-15 mm), i na taj način se vrši klasifikacija droge.

Osim ručne berbe, posljednjih godina, počinje da se uvodi u proizvodnju i kombajn (berač) za kamilicu. Međutim, on je za sada još uvijek u fazi ispitivanja.

Sušenje - Obrana kamilica se suši u termičkim sušarama i sličnim promajnim mestima. Ako se kamilica suši po tavanima onda se ona rasprostire u što tanjem sloju i tako ostavlja dok se ne osuši. Za vreme sušenja kamilica se ne prevrće da se ne bi izdrobila. U termičkim sušarama suši se na temperaturi 30-35 °C. Na većoj temperaturi droga se brže suši, ali znatno gubi boju i sadržaj etarskog ulja, pa na taj način i trgovačku vrijednost. Vrijeme sušenja zavisi od temperature prostorije u kojoj se kamilica suši, kao i od debljine sloja. Prirodno sušenje može da traje 7-10 dana. U termičkim sušarama sušenje je mnogo kraće. Odnos sušenja, tj. odnos svježe kamilice prema suhoj može biti različit i kreće se od 4:1 do 6:1. Kod nas su, kako proizvođači, tako i stručnjaci prihvatili da se od 6 kg svježih cvijetnih glavica dobije 1 kg suhih.

Dobro osušena kamilica pakuje se u sanduke koji su sa unutrašnje strane obloženi papirom. Ovako upakovana čuva se na suhom, hladnom i promajnom mestu. I pored toga što je pravilno upakovana i čuvana, kamilicu treba prodati još iste godine. Stara droga gubi prirodnu boju, karakterističan miris, drobi se, a i podliježe kvarenju.

Prerada - Osim upotrebe kao cvijetne droge, kamilica se posljednjih godina gaji i radi dobijanja etarskog ulja. Ulje je našlo veliku primjenu u farmaciji, a naročito u kozmetičkoj industriji. Naše etarsko ulje od kamilice veoma je traženo zbog velikog sadržaja azulena i karakterističnog i prijatnog mirisa. Kamilica se destiliše u standardnim aparatima kao i ostalo aromatično bilje.

(Izvor: AGRO INFOTEL; prilagodio: AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj