Temu podizanja zasada kruške smatrali smo interesantnom obzirom da je podizanje ovog zasada, naročito sorte Vilijamovke izrazito zastupljeno u ovom regionu. Za stručne savjete vezane za pripremu zemljišta i ostale odrednice sadnje obratili smo se Petrović Tijani, koja inače ima svoj voćni rasadnik "Euro – Kalem", a student je Fakulteta za Biofarming iz Bačke Topole, te dobili vrijedne informacije vezane za ovu tematiku.

Vilijamovka, Bartlet (V. Britanija) – krupnog ploda mase oko 200g, kruškolikog, nepravilnog, izduženog oblika, kvrgave i neravne površine isprskane mrkim pjegama. Pokožica ploda zelena je a u zrenju prelazi u žutu boju. Meso je krembalo, sočno, topivo, muškatnog mirisa, odličnog kvaliteta, pogodna je za sve vidove prerade. Vrijeme zrenja: treća dekada i kraj VII mjeseca. Stablo je srednje bujnosti, dobro rađa, sredne pozno cvjeta, daje cvijetne pupoljke i na vrhovima grančica. Osjetljiva je na pozno proljećne mrazeve, bakterijsku plemenjaču i štetne insekte (kruškinu buvu u lisne vaši).

Vilijamovka je stara engleska sorta, kod nas vodeća. Sa dunjom nema najbolji afinitet pa se kalemi preko posrednika (dunja MA + Kaluđerka kao posrednik + Vilijamovka). Partenokarpna je (partenokarpija je osobina neke sorte da zameće plodove bez oplodne odnosno bez prisustva oprašivača). Bere se dvije nedjelje prije zrenja i čuva do pet mjeseci u hladnjači. Oprašivači: Klapova, Trevuška, Krasanka, Drustvenka, Konferans, Boskova bočica, Kleržo, Žifard i još neke.

Prvo i ono što je najbitnije za samu sadnju je odabir i priprema parcele, odnosno zemljišta, na kom će se podići zasad. Kruška najbolje uspijeva na dubokom i rastresitom zemljištu. Suviše krečna zemljišta sa više od 3% kreča nisu pogodna jer se javlja hloroza. Voli osunčana područja bez previsokih temperatura, a dobar dio sorti se može uspješno gajiti i na visini do 800 metara.

Na izbor položaja podizanja zasada utiču: reljef, ekspozicija položaja, nagib, izloženost vjetrovima itd. Čišćenje, planiranje terena, analiza zemljišta su bitna stavka, a pomoću analize se određuju bitna hemijska, fizička i pedološka svojstva zemljišta… kad se ovi uslovi ispune i odrede, na red dolazi duboko oranje zemljišta 65/70 cm, i najbolje ga je obaviti krajem ljeta ili početkom jeseni. Poslije oranja zemlju treba usitniti i iskopati jame,dubine 35 cm.

Zatim na red dolazi,sadni materijal, na koji odlazi značajan dio,novčanih sredstava, i preporučuje se da sadni materijal bude sertifikovan, ili u narodu poznatiji kao “plava etiketa”. Voćari bi trebalo isključivo da svoj sadni matrijal nabavljaju u ozbiljnim, registrovanim rasadnicima, koji posjeduju kompletnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju sadnog materijala kao i sertifikat! Kada se dobije,zdrav i kvalitetan jednogodišnji sadni materijal, korjen sadnice obraditi (ukloniti sve oštećene dijelove) sadnicu staviti u iskopanu zemlju, navući zemlju na nju i ogrnuti je, i dobro nagaziti! Takođe ukoliko uslovi to omogućavaju, trebalo bi da svaka posađena sadnica dobije od 1l do 1.5l vode.

Pri podizanju zasada, potrebno je voditi računa o rastojanju pri sađenju kalemova kruške:

*Prvi broj označava rastojanje između redova, a drugi između voćaka u redu

U proljeće sadnice treba prerezati, na određenu visinu, i obavezno na mjestu gde je rezano utisnuti fito bazam.

Preporučuje se izbjegavati prskanje kruške sistematičnim fungicidima kao rubigan, saprol, topaz i sl., jer nepovoljno djeluju na krušku i izazivaju odbacivanje plodova. Najvažnije je djelovanje kontaktnim fungicidima protiv čađave krastavosti, istovremeno se djeluje protiv ostalih bolesti kruške. Najpoznatije štetočine kruške su: kruškina buva, lisne vaši, štitaste vaši, kruškina osa, kruškina stenica, smotovac pokožice, kruškin cvjetojed, rutava buba, kruškin smotovac, kruškin pregalj, kruškin drvotočac, šiškarica lišca itd. Bolesti kruške: čađava krastavost kruške, rđa kruške, bakterijska plemenjača, pjegavost lišća, palež lista, rak ili virus.

 (AGRO-EKO Magazin / Voćni rasadnik "Euro - Kalem")