Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как сделать потолок из гипсокартона. Как сделать подвесной потолок в доме. Какой потолок лучше сделать. Отделка ванной комнаты. Быстрая отделка ванных комнат панелями. Отделка ванной комнаты пластиковыми панелями. Кровля крыши профнастилом. Качественные материалы для кровли крыш. Крыша из мягкой кровли. Самоделки для сада. Успешные самоделки для сада своими руками. Самоделки для сада и огорода. Ванная мебель для ванной комнаты. Купить мебель для ванных комнат недорого. Заказ мебели для ванной комнаты. Бизнес малое производство. Самый малый бизнес идеи производство. Новый бизнес производство. Монтаж дверей своими руками. Быстрый монтаж входных дверей. Легкий монтаж пластиковых дверей. С чего начать ремонт квартиры. Быстрый ремонт дома с чего начать. Ремонт своими руками для начинающих.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Virus bolesti plavog jezika: Uočeno prisustvo u Srbiji, u BiH još uvijek nema zabilježenih oboljelih jedinki

ovce ilustracija 8451gsKataralna groznica ovaca - bolest plavog jezika je infektivna bolest ovaca od koje mogu da obole i goveda i koze. Nije zoonoza a manifestuje se edemom (otokom) usana i jezika, uz pojavu erozija i ulceracija na slizokoži usta i nosa. Uzročnik bolesti je virus iz fam.reoviridae i vrlo je otporan u spoljnoj sredini naročito pri niskim temperaturama.

Bolest plavog jezika se javlja najčešće sporadično i sezonski. Izvori zaraze su najčešće oboljele ovce, zatim goveda i koze. U prenošenju zaraze glavnu ulogu imaju komarci u kojima se virus i umnožava. U epizootiologiji ove bolesti geografske i klimatske prilike (visina, vlaga, toplota) igraju značajnu ulogu zbog razmnožavanja insekata.

Inkubacija iznosi 2-7 dana i u akutnom obliku prvi simptom je povišena tjelesna temperatura koja iznosi 41-42C i na tom nivou se zadržava i do 7 dana. Zatim se javlja tahipnoja i hiperemija usne i nosne sluzokože sa pojačanom salivacijom i iscjetkom iz nosa. Nosni iscjedak je prvo serozan, zatim purulentan, pa čak i sa primjesama krvi. Na usnama, jeziku i podviličnoj regiji pojavljuje se edem. Otok jezika može biti jako izražen, tako da viri iz usta, a boja mu je tamno plava. Pri ovome epitel jezika može biti oljušten, kao i sluzokoža usta zbog čega se javlja i krvarenje. Vuna opada u pramenovima. Uz opisane simptome, mogu se javiti promjene na papcima koji  su topli i bolni i zato se životnje slabo kreću.

Kada se utvrdi bolest plavog jezika sprovode se sljedeće mjere: ubijanje svih prijemčivih životinja na zaraženom gazdinstvu bez odlaganja, neškodljivo uklanjanje leševa,, vakcinacija u skladu sa posebnim programom vakcinacije.

Krajem avgusta iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštili su kako je utvrđeno prisustvo virusa bolesti plavog jezika kod ovaca i goveda u Srbiji sa područja Medveđe.

Iako je od posljednjeg slučaja ove bolesti u Srbiji prošlo 12 godina, pojava ove bolesti ne predstavlјa iznenađenje za veterinarsku službu. Naime, nakon pojavlјivanja velikog broja slučajeva bolesti plavog jezika u Grčkoj, Bugarskoj i Makedoniji u julu i avgustu ove godine, kao i desetine slučajeva u Rumuniji od prošle nedjelјe, sa epizootiološkog aspekta se moglo očekivati pojavlјivanje bolesti na širem području jugoistočne Evrope ali i šire. Prisustvo prenosioca bolesti, insekata iz roda Culicoides i specifični vremenski uslovi uz visoku vlažnost, vazdušne struje i sl., pogodovalo je drastičnom širenju bolesti u okolnim zemlјama.

U povodu informacija da se u Srbiji pojavilo ovo virusno oboljenje, dr. Lejla Velić s Katedre za mikrobiologiju s imunologijom i zarazne bolesti životinja s epizootiologijom Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kazala je da najbolje rezultate u borbi protiv te bolesti daje eliminacija populacije insekata. "Ali kako je to gotovo nemoguće, onda vakcinacija i onemogućivanje ili smanjenje kontakta životinja s insektima", kazala je dr. Velić.

"U Bosni i Hercegovini bolest plavog jezika prvi put je zabilježena 2002. godine kad je registrirana u 13 općina Federacije BiH. Nakon toka nije bilo registriranih novih slučajeva", kaže dr. Velić.

"Osim u Italiji gdje je registriran serotip 2, u svim ostalim zemljama registriran je serotip 4. Kod nas nije bilo prijava s terena klinički oboljelih životinja", navela je Velić. Naglašava da laboratorije Veterinarskog fakulteta posjeduju kapacitete i stručno osoblje da odgovore na eventualnu pojavu bolesti.

(AGRO-EKO Magazin / agencije)


Nasumični sadržaj