Sadnja voćaka se obavlja od jeseni do proljeća, tj. od novembra sve do početka kretanja vegetacije, u zavisnosti od vremenskih prilika i pripremljenosti zemljišta.

Kada zemljište nije smrzlo, temperatura je u plusu, zemljište pripremljeno i rupe iskopane, može se obavljati sadnja. Preporučuje se jesenja sadnja voćaka iz više razloga, od kojih su najvažniji bolji prijem sadnica i bolje ukorjenjavanje.

Hemijska analiza zemljišta prethodi pripremi zemljišta na kome se planira podizanje voćnjaka. Analiza plodnosti zemljišta predstavlja praktično krvnu sliku zemljišta i bez nje je besmisleno započinjati bilo koju vrstu biljne proizvodnje.

Na osnovu dobijenih rezultata, kao i prethodnog načina korišćenja zemljišta na kome se zasniva voćnjak zavisi obim radova oko pripreme zemljišta.

Mjere pripreme uključuju:

• čišćenje i ravnanje zemljišta
• rigolovanje (duboka obrada zemljišta)
• plitka obrada zemljišta
• meliorativno đubrenje
• ravnanje poslije pripreme.

Poslije osnovnih priprema vrši se razmjeravanje parcela i kopanje rupa.

Za voćnjak treba birati osunčane i položaje skrivene od direktnog udara vjetra. U blizini voćnjaka treba iskrčiti šiblje i divlje forme voća koje može biti zaraženo virusima i drugim patogenima i bolestima.

Ako se voćnjak podiže na terenima na kojima je predhodno bio stari voćnjak preporučuje se pauziranje i odmaranje zemljišta od 3 do 5 godina. Ovaj vremenski period se može skratiti na površinama koje su ranije korišćene za voćarsku proizvodnju, ukoliko se planira uzgoj druge voćne vrste ili promjena podloge.

Odmaranje zemljišta podrazumijeva gajenje ratarskih kultura, uz popravku njegovih hemijskih svojstava. Na površinama gdje su rasle samo trave odmaranje zemljišta nije potrebno.

(Izvor: Nezavisne novine;

Autor:Mr. Milana Mišić, predsjednik Incijative za poljoprivredu, ruralni razvoj i životnu sredinu 'Area' Banjaluka)