Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Болезни глаз у человека. Известные болезни глаз лечение. Болезни глаз симптомы. Лечение простуды в домашних условиях. Самое быстрое лечение простуды. Простуда лечение лекарства. Хороший стоматолог отзывы. Самый добрый стоматолог отзывы. Ассоциация стоматологов отзывы. Занятия йогой дома. Быстрая йога для начинающих дома. Как правильно заниматься йогой дома. Обертывание в домашних условиях. Быстрое обертывание живота в домашних условиях. Обертывание в домашних условиях рецепты. Наборы спортивного питания. Вкусная спортивное питание для набора массы. Спортивное питание оптом. Как избавиться от перхоти. Хороший шампунь от перхоти отзывы. Как избавиться от перхоти навсегда. Зеленый чай для похудения. Главные свойства зеленого чая. Можно ли пить зеленый чай.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Hrvatska: Skrivana istina - ne postoje propisi o starosti uvezenog mesa, moguće je uvesti i po pet godina staro meso

meso u trgovini il8Još uvijek nema niti jedne pravne zapreke za uvoz mesa starog pet godina, iako EU kaže da ne bi trebalo jesti meso starije od 6 mjeseci

Znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, Europska unija kaže da je taj rok samo šest mjeseci, a samo Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji nijedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro, primjerice, pet godina. Tako bi se najkraće mogla opisati situacija na koju domaći farmeri godinama upozoravaju, u kojoj nema apsolutno nikakve prepreke da meso koje ne smije na tržište europskih zemalja dođe šleperima u naše trgovine i na stolove hrvatskih građana. Unatoč tomu što je Hrvatska već dulje od godinu dana u EU, propisi nisu promijenjeni. Rok trajanja u Hrvatskoj određuje proizvođač koji za napisano na ambalaži odgovara kazneno i materijalno.

- No, nema nikakve pravne prepreke da njemački proizvođač u svojoj zemlji stavi rok trajanja od šest mjeseci, a u Hrvatskoj, za isti proizvod, napiše da se može upotrebljavati 12 mjeseci. Iako zamrzavanje na temperaturi od -18 stupnjeva zaustavlja većinu mikrobioloških promjena, jer mikroorganizmi u pravilu ne žive na temperaturama ispod -10, neke se promjene ipak događaju i meso gubi na kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti - objašnjava mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Europsko 'smeće'

Potvrđuje to i Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji kaže da domaći proizvođači godinama upozoravaju na tu apsurdnu situaciju koja omogućava da europsko 'smeće' dolazi k nama.

- U Njemačkoj se meso koje je smrznuto šest mjeseci više ne može prodavati, pa se uglavnom koristi u proizvodnji životinjske hrane ili se izvozi. Hrvatska nema nikakvih propisa koji bi regulirali to pitanje. Kad god upozoravamo na to pitanje, kažu nam da to meso nije otrovno. Naravno da nije otrovno. Ali svakako nije ni svježe, ni zdravo - kaže Brlošić.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) objavila je ovih dana vlastitu znanstvenu studiju u kojoj su došli do rezultata kako se meso preporučuje smrzavati na -18 stupnjeva najdulje 12 mjeseci, nakon čega se u njemu događaju ozbiljne kemijske i kvalitativne promjene. Profesorica Lidija Kozačinski sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, članica radne skupine HAH-a koja je izradila studiju, kaže kako, nakon rezultata studije, ne bi preporučila stavljanje na obiteljski stol mesa koje je smrznuto dulje od godinu dana. Uz to što se u njemu događaju različite kemijske promjene, meso gubi i na hranjivoj vrijednosti.

Razlozi za zabrinutost

Studija ne nudi nove spoznaje, sve dosadašnje međunarodne istraživačke skupine došle su do istih ili sličnih rezultata. Mr. Katalenić pojašnjava da su manipulacije na tržištu hrane uvijek moguće, pogotovo kad je riječ o mesnim prerađevinama u kojima uvijek može završiti i staro meso. No, kaže, sustav inspekcije proizvoda koji prelaze državnu granicu taj je koji bi morao kontrolirati je li istina ono što proizvođač kaže kada tvrdi da je rok trajanja valjan. Sve dvojbe mogle bi biti otklonjene kada bi na svakom komadu mesa bio, uz rok trajanja, naznačen i datum klanja, no mesni lobiji godinama to odbijaju, a bivši ministar poljoprivrede nije nam 2010. čak htio ni odgovoriti na pitanje bi li podržao takvu ideju.

Razloga za zabrinutost ima jer je Hrvatska veliki uvoznik mesa i mesnih proizvoda, koji čine većinu uvoza prehrambenih proizvoda. Nedavno je objavljeno da Hrvatska iz Nizozemske uvozi 5300 tona svinjetine godišnje, uz još 2170 tona upravo iz spomenute Njemačke, a iz Brazila smo, prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore, lani uvezli 325 tona govedine.

Slobodna Dalmacija objavila je nedavno da smrznuto meso uvozimo i iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, N. Zelanda, Australije i Urugvaja. Hrvatski potrošači, dakle, prema važećim propisima, moraju vjerovati na riječ litavskom ili urugvajskom farmeru koji tvrdi da je meso ispravno i kvalitetno te da nije prestaro. Utvrdi li se da je lagao, nećemo uvoziti njegove proizvode dvije godine, no upućeni tvrde da se i tome može doskočiti, naprosto izvozom starog mesa preko druge klaonice koju drži prijatelj urugvajskog farmera.

Studija HAH-a prva je znanstvena studija o smrznutom mesu u Hrvatskoj jer se u nas dosad nitko, unatoč velikom interesu javnosti, nije previše bavio tom temom.

- Kakvoća zamrznutog mesa svinja u ovoj se studiji procjenjivala u uzorcima mesa leđnog mišića (kare), buta i trbušno-rebarnog dijela (‘hamburger slanina’). Od fizikalnih parametara određivala se boja mesa, otpuštanje mesnog soka, kapacitet zadržavanja vode i tekstura mesa. Kemijske promjene praćene su kroz aktivnost vode, određivao se udio sirovih bjelančevina, sirovih masti i vode, peroksidni broj, TBA (tiobarbituratna kiselina) i sastav masnih kiselina, a pH vrijednost odredila se 45 minuta nakon klaoničke obrade te nakon tehnološkog hlađenja od 24 sata. Mikrobiološke pretrage obuhvatile su salmonelu, Listeriju monocytogenes, Staphylococcus aureus, sulfitreducirajuće klostridije, enterobakterije, ukupni broj psihrofilnih bakterija, ukupni broj aerobnih mezofilnih bakterija i Pseudomonas spp.

U igri je velik novac

Fizikalne, kemijske i mikrobiološke promjene praćene su na način da su promatrani parametri analizirani na uzorcima svježeg mesa te uzorcima mesa čuvanim na temperaturi od -18 °C, nakon tri, šest, dvanaest, petnaest i osamnaest mjeseci - rekli su u HAH-u. Svi ti parametri pokazali su da mesu nakon 12 mjeseci smrzavanja nije mjesto u našoj prehrani.

- Meso je kapital, baš kao i druga imovina. Naravno da stranim proizvođačima nije lako staro meso odnijeti na spaljivanje u kafileriju i to još platiti. Velik je novac u igri. Puno ga je lakše prodati u neku zemlju koja nema propise koji bi to branili - kaže naš sugovornik iz veterinarskih krugova.

- Mlade, buduće veterinarske inspektore uvijek upozoravamo na to da je tržište mesom podložno manipulacijama poput preetiketiranja i manipulacijama rokovima trajanja. Na to moraju obratiti osobitu pozornost - kaže nam prof. Kozačinski.

Spomenuti datum klanja bio bi jedina garancija hrvatskim potrošačima da ne jedu staro meso.

(Izvor: Jutarnji.hr)


Nasumični sadržaj