Kvalitet i porijeklo sjemena je od izuzetnog značaja u organskoj proizvodnji.

Sjeme treba da je organski gajeno i da potiče iz kraja u kome se nalazi povrtnjak. Tada će uz sve ostale mjere, prinos povrća i njegov kvalitet biti onakav kakav očekujemo.

Sjeme je začetak male biljke pun hranljivih materija zaštićen tvrdom opnom. Čuvano na suvom ostaće u stanju mirovanja ili živo,odnosno sposobno za klijanje, tokom jedne ili više godina u suvom i hladnom prostoru. Kada se sjeme izloži dejstvu vlage i toplote, ono počinje da upija vlagu, bubri, pukne i dozvoli klici biljke da počne da raste.

Ako koristimo sjeme iz starih zaliha, obratićemo pažnju na njegovu klijavost. Naime, klijavost sjemena je ograničena i često zavisi od uslova čuvanja.

Klijavost nekih najčešće gajenih vrsta povrća:

• 1-2 god: kukuruz šećerac, praziluk, vlašac;
• 2-3 god: mrkva, crveni luk, peršun;
• 3-4 god: salate, špinat i endivija;
• 4-5 god: kupus, radič, rotkvice, cvekla, paradajz;
• 5-6 god: boranija, grašak, grah, krastavci, tikvice, dinje, celer.

Ukoliko nismo sigurni u kvalitet sjemena za setvu, lako možemo napraviti sljedeću probu:

Na stakleni tanjir stavimo komadić filter-papira koji smo dobro navlažili vodom. Za to može poslužiti i pamučna vata ili mekaniji peškir. Na navlaženi materijal staviti deset sjemenki. Tanjir staviti na toplo mjesto, stalno održavajući vlažnost.

Kod sjemena dobre klijavosti 7-8 sjemenki bi trebalo da proklija. Ukoliko isklija i 5 semenki, to je još uvijek zadovoljavajuća klijavost, tako da isprobano sjeme može da se koristi.

(Izvor: AGRO INFOTEL / prilagodio: AGRO-EKO Magazin)