Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Новая немецкая медицина. Советы от немецкая медицина. Клиника немецкой семейной медицины. Почему в израиле хорошая медицина. Главные новости медицины израиля. Медицина в израиле отзывы. Аденома простаты лечение. Быстрое народное лечение аденомы простаты. Аденома простаты и простатит. Легкий способ перестать курить. Как перестать курить уже сегодня. Как перестать хотеть курить. Уход за кожей лица. Качественный уход за кожей летом. Домашний уход за кожей. Боли на ранних сроках беременности. Быстрое лечение на ранних сроках беременности. Ощущения на ранних сроках беременности. Воспаленные гланды лечение. Чем лечить воспаленные гланды дома. Воспаленные гланды симптомы. Прыщи на лице как избавиться. Как навсегда избавиться от прыщей с лица. Прыщи на подбородке как избавиться.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Primjer iz prakse: Jesenja sjetva pšenice i tritikala na 150 hektara zemljišta – svi preduslovi i postupak za uspješnu sjetvu i odličan prinos

jesenja sjetva psenice ilustracijaFarma Spreča kao svaka moderna farma ima radove tokom cijele godine, koji se odvijaju kontinuirano po predviđenom planu. Nakon završene silaže koja je jedna od bitnijih akcija na savremenoj farmi jer je obezbjeđena hrana za goveda, prelazi se na jesenju sjetvu. Kod nas ove godine je odlučeno sjetva pšenice i tritikala.Naša farma ove jeseni vrši sjetvu pšenice (sorta Balaton) i tritikale (sorta Odisej) na 150 ha.

Pšenica (Triticum sp.) porodica trava (fam. Poaceae) pripada grupi pravih žita. To su biljke umjereno-kontinentalne klime, porijeklom sa većih geografskih širina i gaje se kao ozimi i proljećni usjevi guste sjetve. Prava žita su usjevi ozime ili proljećne (jare) sjetve, po fotoperiodizmu biljke su dugog dana, sa većim potrebama prema vodi, a manjim potrebama prema toploti. Takođe, ova žita se intezivnije bokore i imaju brži porast u odnosu na prosolika žita. Značaj pšenice se ogleda u tome što prvenstveno predstavlja najvažnije hljebno žito jer se pšeničnim hljebom u današnje vrijeme hrani preko 70 % stanovništva. Drugi sporedni proizvod pšenice su slama i pljeva. Oni se u ekstezivnom stočarstvu mogu poslužiti za ishranu domaćih životinja preživara. Međutim, slama i pljeva se većinom koriste kao prostirka za domaće životinje. Ova prostirka se odlikuje velikom sposobnošću upijanja gasovitih i tečnih oblika životinjskih ekskremenata. Pšenica se može gajiti u krmnim smješama sa stočnim graškom ili grahoricama i kao takva daje vrlo kvalitetnu vouminoznu stočnu hranu pogodnu za korišćenje na više načina (svježa, silaža ili sjenaža).

Vegetacioni period ozimih sorti pšenice traje od 250 do 280 dana i tad biljka prolazi kroz dva stadija razvića. Prvi stadijum razvića naziva se toplotni (stadijum jarovizacije ) i odvija se pri srednjim temperaturama 0-7 0C. U tom stadiju biljka prolazi sljedeće faze: klijanje, nicanje, ukorjenjavanje i bokorenje. Drugi stadijum razvića odvija se pri dnevnoj svjetlosti dužoj od 12 časova i naziva se svjetlosni stadijum. Tokom ovog stadijuma biljka prolazi kroz sljedeće faze: vlatanje (porast u stablo), klasanje, cvjetanje, oplodnja i zametanje ploda i četiri faze zrelosti (mliječna, testasta, voštana i puna zrelost).

Da bi imali uspjeha u gajenju pšenice mora se pravilno pripremiti zemljište. Obrada zemljišta, kao i za sve njivske biljke podrazumjeva osnovnu obradu, dopunsku obradu i finu predsjetvenu pripremu zemljišta. Pošto je u pitanju jesenja sjetva osnovna obrada se izvodi u jednom prohodu raoničnim plugovima na dubini 20- 25 cm uz istovremeno zaoravanje mineralnih NPK hraniva i žetvenih ostataka predusjeva. Ukoliko je osnovna obrada izvedena nekvalitetno i na suvom zemljištu ili su žetveni ostaci predusjeva slabo zaorani (npr. kukuruzovina), neophodno je obaviti dopunsku obradu. Ova obrada zemljišta ima za cilj da koriguje kvalitet osnovne obrade, izvodi se tanjiračama ili traktorskim rotofrezama. Tako zemljište na parcelama se poravna i zemljom popuni duboke razore, brazde i ostale mikrodepresije koje mogu ostati poslije nekvalitetno izvedenog oranja.

Osim pripreme zemljišta bitan faktor su predusjevi jer pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi. Najčešći predusjev je kukuruz (poželjno kraće vegetacije), a najbolji predusjevi su leguminoze (pasulj, grašak, soja, grahorica, lupina), te industrijsko bilje (šećerna repa, suncokret, uljana repica).

Za sjetvu pšenice važan je izbor sorte, izbor i pripreme sjemena, vrijeme sjetve, količina vremena za sjetvu, način i dubina sjetve. Sjeme mora biti sortno čisto (bez bioloških i mehaničkih primjesa), ujednačeno po krupnoći i masi (krupnije i teže), zdravo, dobre klijavosti i energije klijanja. Obavezno se koristi deklarisano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklarisanog sjemena je garancija uspješne proizvodnje, a prinos je veći za 20% u odnosu na sjetvu nedeklarisanog sjemena. Optimalni rok za sjetvu je od 10 do 30 oktobra. Kad smo ispunili sve te uslove sjetva se obavlja najčešće na razmak 12,5 cm, a dubina sjetve 3 do 5 cm, što zavisi od tla. Pošto je kod nas teže zemljište (pseudoglej) sjetva se obavlja pliće. Pšenica se sije na broj zrna po m2 , a sjetvena norma iznosi 350-700 klijavih sjemenki /m2. Sjetvena norma nije uvijek ista. Zavisi od fizičkih svojstava sjemena i svojstvima sorte te o roku sjetve, klimatskim uslovima i sjetvenoj pripremi.

Balaton je visokoprinosna i ima otpornost na polijeganje. Odlikuje se i malom količinom sjemena, od 170 do 200 kg po hektaru, i u odnosu na druge sorte postiže visok prinos. Ova sorta se pokazala kao izuzetno tolerantna na sušu i nema velikih oscilacija u prinosu koji se kreće od 7 do 9,5 t/ha. Ima veoma intezivno bokorenje i ukorjenjavanje.

 

Tritikale je nastala ukrštanjem pšenice i raži, što znači da objedinjuje svojstva ovih žitarica, koji se ogledaju povećanim u povećanom sadržaju proteina, a naročito u pogledu aminokiselinskog sastava. Koristi se u ishrani svih domaćih životinja za spravljenje koncentrovane stočne hrane od zrna ili nadzemnih biomasa kao voluminozna stočna hrana. Najkvalitetnija biomasa za ishranu preživara dobije se kosidbom biljka u početku klasanja, dok se najveći prinos postiže kasnijom kosidbom.

farma spreca - obradivo zemljistePrednost tritikala u krmnoj smješi nad drugim pravim žitima je brži proljećni porast i mogućnost dužeg roka kosidbe za zelenu stočnu hranu, jer ovo žito kasnije ogrubi nego raž ili ovas. Slama se koristi u stočarskim objektima kao prostirka za domaće životinje. Zelena masa tritikala je nježna i sladunjava, zbog čega je stoka rado jede. Ovo je žito koje pokazuje dobru otpornost na niske temperature, otporniji je na nagla otapanja snijega i pojavu ledene kore. Tritikale pokazuje veliku otpornost bolestima.

Kao sve žitarice ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako da na istu parcelu dolazi nakon tri godine. Najbolji predusjevi su koji rano napuštaju zemljište : grašak, rane sorte krompira, suncokret, konoplja, višegodišnje travno djetelinske smješe, kao i usjevi koji se gaje za zelenu masu.

Naravno tehnologija proizvodnje je jako bitna, što znači da se osnovna, dopunska i fina predsjetvena obrada zemljišta izvodi se kao pšenica ili raž. Sve radne operacije vezane za pripremu zemljišta za sjetvu ozimih sorti izvode se početkom mjeseca oktobra, na nekoliko dana prije sjetve. Sjetva se obavlja slično kao pšenica u guste redove na međuredno rastojanje 12 cm. Dubina sjetve određuje fizičke osobine i vlažnost zemljišta. Na pripremljenom zemljištu sije se na dubinu 3-5 cm, a na suvljim i pjeskovitim zemljištima povećava se dubina za 1-2 cm. Za sjetvu se koristi kvalitetan i zdrastveno ispravan sjemenski materijal visoke klijavosti.

Odisej je srednje rana sorta tritikala. Ima dobru ozimost i odlično je otporna na bolesti. Udio zrna I klase je 95%, a sadržaj proteina je 12-14 %. Može se koristiti na različite načine: kao stočna hrana (ispaša, silaža, zrno).

Kada se primjene pravilna agrotehnika, obrada zemljišta, primjena đubriva, plodored tj.kada su obezbjeđeni optimalni uslovi biljci možemo očekivati odličan prinos po hektaru. Svaka farma tako i naša mora obezbjediti kravama hranu, smještaj i adekvatnu njegu jer jedino u tim uslovima dobiće se optimalna količina mlijeka što je i krajnji cilj proizvodnje.

(autor: Danijela Đurđić, dipl.inž.poljoprivrede / AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj