Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Zimsko - proljetna smrtnost pčela: Kako omogućiti pčelama prezimljavanje

zimsko proljetna smrtnost pcela ilustracija 1aZimsko – proljetna smrtnost jeste uginuće pčela jednim dijelom ili uginuće cijelog pčelinjeg društva zbog različitih uzroka, tokom zime ili s proljeća, čemu doprinose dugo trajanje hladnog vremena i nemogućnost izlijetanja pčela radi pražnjenja, zatim slaba zaštita od vjetrova, vlažno gnijezdo, nedovoljne zalihe hrane, loša hrana (narocito medljikovac ili kristalizovan med), uznemiravanje od miševa i drugih životinja, obezmatičenost (gubitak matice) i dr. Tada je pomor na podu košnice veliki, a često uginu i cijela društva. Još veća smrtnost, čak i svih društava u pčelinjaku, nastaje kada su uporedno s pobrojanim nepogodnostima postojali izvori neke zaraze (nozematozne spore). U takvim slučajevima umiranje pčela se nastavlja i poslije poboljšanja vremena, tj. i poslije proljetnog izlijetanja pčela radi pražnjenja.

Zimsko - proljetna smrtnost nanosi pčelarima velike štete ne samo zbog uginuća cijelih društava nego i zbog slabljenja još većeg broja društava čije pčele uginu u velikom broju. Neka istraživanja pokazuju da tokom dugih i hladnih zima u nekim krajevima prosječna smrtnost može dostići 12 %, a u pojedinim pčelinjacima čak 80-100 % sastava pčelinjih društava.

Kako smo doznali u razgovoru sa Slobodanom Jevtićem, dugogodišnjim uspješnim pčelarom, zimsko - proljetna smrtnost (potpuno uginula društva), javljala se u pčelinjacima koji su bili zaraženi nozematozom i u kojima su pčele bile uzimljene na medljikinom medu, dok tamo gdje nije bilo zaraze, nego samo medljikinog meda, smrtnost je dostizala 30-40 %, a gdje nije bilo ni jednog ni drugoga do 5 %. Prema približnom proračunu, svake godine ugine usljed zimsko – proljetne smrtnosti prosječno 5% do 10% pčelinjih društava, tj. isto toliko koliko i od svih vrsta truleži. Zbog toga se zimsko - proljetna smrtnost po značaju svrstava kao drugi problem u pčelarstvu (prvi je trovanje pcodmah nakon trovanja pčela).

Nemali broj pčelinjih društava oslabi ili čak ugine zbog uzimljavanja s nedovoljnim količinama meda ili zbog nepravilnog razmiještanja zaliha hrane u gnijezdu. "Šta mi kao pčelari možemo uraditi da smanjimo taj procenat uginuća i ostanak pčelinjih zajednica prezimljenje - samo jedno: da ostavimo dovoljno količinu kvalitetnog meda koji će omogućiti pčelinjoj zajednici opstanak", navodi Slobodan Jevtić i dodaje: "Ostavimo se sirupa preko cijele godine, ostavimo se raznih eksperimenta koji su u startu osudili pčelu na propast!"

Agro-Eko Magazin


Nasumični sadržaj