U svijetu korištenje lana u ljudskoj ishrani brzo raste zbog visokog sadržaja dijetetskih vlakana, omega-3 masnih kiselina i antikancerogenih lignana. Sjemenke lana imaju izuzetnu hranljivu vrednost i svestranu primenu, sadrži 38 - 45% ulja. Tradicionalni visoko linolenski lan ima smeđe seme, dok lan s manje od 5% linolenske kiseline (solin) ima žuto seme. Ulje uljanog lana je bogat izvor omega-3 masnih kiselina od kojih je najvažnija linolenska kiselina. Ovo je jedna od dve esencijalne masne kiseline koju ljudski organizam ne može da sintetiše, pa ju je nužno uključiti u svakodnevnu ishranu.

Hladnim presovanjem sjemena dobija se visoko -kvalitetno laneno ulje. Laneno ulje se koristi prvenstveno za tehničke svrhe, ali se upotrebljava i u ishrani. Pogače, kao nusproizvod u proizvodnji ulja, vrijedan su koncentrisani, proteinski sastojak stočne hrane, posebno za preživare. Cijelo sjeme rado jedu ptice, pa zato nalazi masovnu upotrebu kao komponenta u smjesi sjemenja za ptičiji hranu. Kao lijek koriste se sjeme, ulje, lanene pogače i lanena sluz - protiv kašlja, promuklosti, upale želudca, kamena u žuči i dr.

Sjeme uljanog lana u ishrani kokoši povećava količinu omega- 3 masnih kiselina u jajima.

Danas se lan uzgaja u dva pravca: za vlakno (predivo lan) i za sjeme (uljani lan). Obično se od lana za vlakno dobija i manja količina sjemena (kombinovana proizvodnja).

Uljani lan ne zahtijeva tla velike prirodne plodnosti. Dobro uspijeva na tlu pogodnom za žitarice. Najbolje mu odgovaraju ilovasta tla koja dobro zadržavaju vlagu. Uopšteno za uzgoj uljanog lana najprikladnija su plodna, duboka, rahla i vlažna zemljišta, čista od korova.

Osnove tehnologije proizvodnje uljanog lana

Proizvodnja ove kulture je nešto teža od proizvodnje žitarica. Lan ne podnosi uzgoj u monokulturi jer dolazi do nakupljanja štetočina i bolesti, te štetnih bakterija i gljivica u tlu. Na istu se površinu može sijati svakih 6 - 7 godina. Odgovara mu svaka predkultura koja rano napušta zemlju i tako omogućava kvalitetnu obradu zemljišta. Najpovoljnije predkulture lanu su strne žitarice.

Osnovna i predsjetvena obrada zemljišta obavljaju se po sistemu obrade za jare kulture. Za prinos sjemena od 2,5 t/ha lan treba 125 kg/ha N, 60 kg/ha P2O5 i 136 kg/ha K2O. Potreba za hranivima preciznije se može utvrditi na osnovu hemijske analize tla.

Za sjetvu treba odabrati sorte uljanog lana otporne na bolesti. Kod nas nema registrovanih sorata uljanog lana, već treba koristiti sorte koje se nalaze na EU sortnoj listi. Sjeme treba uvesti iz Francuske, Poljske ili drugih evropskih država gde se uzgaja uljani lan. Za sjetvu treba koristiti čisto i zdravo, deklarisano sjeme visoke klijavosti.

Sjetvu treba započeti kada je tlo umjereno toplo i kad nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Optimalni rok sjetve lana je između 15. marta i 15. aprila. Kako bi u žetvi ostvarili optimalan sklop 600-650 biljaka/m2, treba zasijati 750-800 semenki po m2. Računa se da od posijanih sjemenki ostane do žetve, oko 75 - 80%. U rjeđem se sklopu stabljika bolje grana, ali je lan slabo konkurentan korovima. Količina sjemena za sjetvu iznosi 55 - 70 kg/ha, zavisno o krupnoći i upotrebnoj vrijednosti sjemena. Lan se može sijati žitnom sijačicom ili sijačicom za sitnosjemene kulture. Razmak između redova trebao bi biti 15-30 cm. Dubina sjetve na težim zemljištima iznosi 1- 2 cm, a na lakšim 2 - 3 cm.

Pri kombajniranju je vrlo važno podesiti razmak između bubnja i podbubnja, kao i brzinu obrtaja bubnja da ne dođe do pucanja sjemena. Nakon kombajniranja sjeme treba očistiti od primjesa i dosušiti. U našim ekološkim uslovima prinos sjemena uljanog lana najčešće iznosi 1,5-2,0 t/ha, maksimalno do 2,5 t/ha.

Suzbijanje korova i štetočina

Korovi koji često predstavljaju problem u usjevu lana, mogu se uspješno suzbijati primjenom herbicida. Rano uklanjanje korova je nužno kako bi eliminisali konkurenciju samom usjevu. Međutim, mnogi širokolisni korovi čine ozbiljne probleme u usjevu jer nemamo odgovarajući herbicid koji bi primijenili odmah nakon sjetve, nego tek u vegetaciji kod visine lana 5-10cm. Najčešća štetočina lana kod nas je buvač, koji u kratkom vremenu može nanijeti velike štete mladom usjevu lana. Buvač se pojavljuje čim izbiju mlade biljčice lana i u uslovima toplog i mirnog vremena njegova aktivnost dolazi do punog izražaja. Za suzbijanje ove štetočine treba koristiti dozvoljene insekticide.

Žetva uljanog lana vrši se žitnim kombajnom u tzv. punoj zrelosti, kada je sjeme potpuno zrelo i stabljika sa tobolcima poprimi smeđu boju. Puna zrelost nastupa kad se vlaga sjemena snizi ispod 14%.

(Izvor: Zdrava Srbija, autor:  Milan Pospišil, prof.dr.sc. / prilagodio: AGRO-EKO Magazin)