Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как выбрать внешний диск. Внешний жесткий диск как выбрать самый подходящий. Какой внешний диск выбрать. Какой принтер выбрать. Какой выбрать лазерный принтер сегодня. Какой цветной принтер выбрать. Готовые программы на java. Изучаем java с нуля быстро. Как начать программировать на java. Бесплатные игры для планшетов android. Качественный samsung android планшет. Планшет android цена. Отдых в турции отели. Самый лучший отдых в турции. Отдых в турции отели цены. Wow дк гайд. Лучший wow фрост дк гайд. Wow дк танк гайд. Рабочие программы на языке python. Изучаем python с нуля. Язык python для начинающих. Бесплатые плагины для Joomla. Скачать joomla плагины бесплатно. Где скачать самые последние плагины на joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Zimska rezidba voćaka i najčešće greške koje se pritom prave

rezidba vocaka ilustracija 8U79iIZimska rezidba voćaka može se obavljati od opadanja lista pa do kretanja vegetacije, tj. obavlja se u periodu mirovanja vegetacije. Preporuka je da se rezidba ne obavlja ako su temperature niže od 0°C u periodu mirovanja.

Rezidba jabuke i kruške može se početi odmah poslije opadanja lišća, a rezidba koštičavih voćnih vrsta (šljive, breskve, višnje, trešnje) svakako treba kasnije da počne, ali rezidbu raditi tako da se privede kraju do početka vegetacije.

Osnovno pravilo orezivanja je da se uklone bolesne, oštećenje i suhe grane, kao i guste grane koje se međusobno presjecaju. Po pravilu grane se odstranjuju do kraja ne prikraćuju se. Prikračuju se samo slabije i rodne grančice ili nešto jače grane, kako bi se razgranale. Osnovni zahvati koji se obavljaju u toku zimske rezidbe su prorjeđivanje, prikraćivanje i savijanje grana.

Prorjeđivanjem, se utiče na bolje osvjetljavanje krošnje. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Potreba za ovim zahvatom se naročito javlja kod mlađih stabala, u periodu formiranja uzgojnog oblika, ali i kod stabala u periodu plodonošenja. Rane koje nastaju rezom moraju se zagladiti i premazati voćarskim voskom.

Prikraćivanje se najčešće obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Vrši se na pupoljku koji ima bočni položaj i na ovaj način se utiče na otvaranje krošnje. Vrši se nekoliko milimetara iznad pupoljka sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka.

Savijanje grana ima za cilj da se smanji snaga rasta, ubrza plodonošenje, odnosno da se stvori više rodnih grančica.

Zimsku rezidbu voćaka u uzgoju treba svesti na što manju mjeru. One voćke koje se redovno orezuju bolje rode i stvaraju dovoljno rodnih pupoljaka iz kojih će se sledeće vegetacije razviti cvjetovi. Orezane voćke imaju prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju što povoljno utiče na kvalitet plodova i zdravstveno stanje voćke, dok se u zgusnutim i zasjenjenim krošnjama dugo zadržava vlaga nakon kiše pa su takve voćke sklonije bolestima.

Najčešće greške prilikom rezidbe

Rezidba voćaka je veoma važna pomotehnička mjera od koje zavisi uspješnost bavljenja voćarskom proizvodnjom.

U većini slučajeva ovoj agrotehničkoj mjeri se ne poklanja dovoljno pažnje. Čest je slučaj da se ova mjera uopšte ne primjenjuje u voćnjaku, da se izvodi nestručno, ili tek "reda radi", tako da efekti koji treba da se ostvare rezidbom izostaju.

Prva grerška koja se napravi je prilikom samog podizanja voćnjaka, odnosno kada se sadnica ne posadi pravilno. Prilikom sadnje se ne vodi računa da kalem (spojno mjesto podloge i sorte) bude na potrebnoj visini iznad nivoa zemlje. Kod okulanata, odnosno sadnica bez prevremenih grančica kalem mora da bude 8-10 cm iznad nivoa zemlje, dok kod KNIP, odnosno sadnica sa prevremenim grančicama kalem treba da bude 10-15 cm iznad nivoa zemlje.

Posađena sadnica se uglavnom ne prekraćuje na visinu koja je potrebna za formiranje određenog uzgojnog oblika. Najčešće se prekraćuju na mnogo većoj visini ili se čak uopšte ne prekraćuju.

Na ovaj način se u startu otežava izvođenje svih neophodnih pomotehničkih mjera u zasadu, a na ovaj način se sama voćka nepotrebno izdužuje. Kruna kod ovakvih voćaka se formira slobodno, što dodatno otežava izvođenje same rezidbe. U ovakvom slučaju svaka voćka je "priča za sebe" i zahtijeva drugačiji pristup rezidbi u odnosu na prethodnu voćku, sa čime se nepotrebno povećava vrijeme izvođenja same rezidbe.

Prilikom podizanja voćnjaka dovoljno pažnje se ne poklanja o pravilnom rasporedu grana u krošnji. Veoma je izražena pojava da se iz jednog čvora na stablu formira veći broj grana (nerijetko 5-7). U ovakvim zasadima često se dešava da usljed tereta roda ili vremenskih neprilika (jak vjetar ili obilne snježne padavine) dolazi do očenjivanja grana sa stabla. Na ovaj način dolazi do smanjenja rodnog potencijala i iscrpljivanja voćke. Nastale rane se lako mogu inficirati raznim patogenima, a u ekstremnim slučajevima može doći i do propadanja same voćke.

Nepoznavanje rodnih elemenata po voćnim vrstama i nestručno izvedena rezidba dovode do značajnog smanjenja prinosa. Takozvanim "štrickanjem" ili "šišanjem" sa voćaka se ukloni dobar dio rodnih elemenata i time direktno umanjuje očekivan prinos. Posebno kod jabučastih voćnih vrsta je izraženo prekraćivanje jednogodišnjih mladara, što se kod ovih voćnih vrsta nikada ne radi.

Veliki broj proizvođača voća i danas smatra da je sa izvođenjem zimske rezidbe završena ova pomotehnička mjera. Zelena rezidba, koja je isto toliko važna kao i zimska, vrlo rijetko se ili čak uopšte ne primjenjuje u zasadima. Pravilno i pravovremeno izvođenje zelene rezidbe određuje prinos naredne godine, jer se u drugoj polovini vegetacije vrši diferenciranje i razvoj cvjetnih pupoljaka koji sljedeće godine treba da donesu rod. Ukoliko se zelena rezidba ne obavi, ti pupoljci ostaju u sjenci i diferenciranje cvjetnih pupoljaka je znatno smanjeno, što se negativno odražava na rod naredne godine. Previše gusta krošnja pogoduje razvoju biljnih bolesti i štetočina, zrenje plodova je otežano, oni su slabije obojeni u odnosu na karakterističnu boju za gajenu sortu, slabijeg su kvaliteta.

Kvalitetno obavljena zelena rezidba uveliko olakšava izvođenje zimske rezidbe, jer se zelenom rezidbom ukloni i preko 50% grana koje bi se i onako odstranile zimskom rezidbom. Izvođenjem određenih operacija zelenom rezidbom se vrši obnavljanje rodnog drveta i inicira formiranje obrastajućih grančica drugog i trećeg reda, na kojima će se formirati rodni elementi.

U cilju smanjenja prisustva bolesti i štetočina u voćnjaku preporučuje se da se iz zasada svo otpalo lišće, truli plodovi i grane koje se odbacuju zimskom ili zelenom rezidbom, iznosi iz voćnjaka i spaljuje.

Zimsku zaštitu voćnjaka najbolje je obaviti nakon provedene rezidbe jer je na ovaj način smanjen utrošak sredstava za zaštitu, sama voćka se kvalitetnije istretira, a utrošak preparata, koji nisu jeftini, je manji, pa se ostvaruju i značajni finansijski efekti.

(Izvor: Nezavisne / Autor Mr. Milana Mišić je izvršna direktorica Incijative za poljoprivredu, ruralni razvoj i životnu sredinu AREA, Banjaluka)


Nasumični sadržaj