Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Monsantov Roundup povezan sa epidemijom fatalne bolesti bubrega

roundup monsanto polje soje il14243Što je do skoro bila misterija – hiljade umrlih od fatalne bolesti bubrega svake godine, sada se povezalo sa Roundup herbicidom (glifosat), kao primarnim krivcem i uzročnikom ove bolesti. Istraživanje objavljeno u magazinu "Journal of Environmental Research and Public Health" ukazalo je na povezanost Roundup herbicida i fatalne hronične bolesti bubrega 'nepoznatog porijekla' (CKDu) koja je zahvatila siromašnije poljoprivredne regije. Obim zdravstvenih problema je tako obiman da je Centar za javni integritet utvrdio da je CKDu u posljednjih pet godina u El Salvadoru i Nikaragvi 'ubio' više ljudi nego dijabetes, AIDS i leukemija zajedno.

Pod naslovom "Glifosat, tvrda voda i nefrotoksični metali: Krivci epidemije hroničnih bolesti bubrega nepoznate etiologije u Šri Lanki?" studija govori o pretpostavci istraživača kako sam glifosat, iako toksičan, nije u stanju izazvati takva uništenja tkiva bubrega kao kada se pomiješa sa vodom visoke tvrdoće ili sa teškim metalima kao što su arsen i kadmij, bilo prisutnim u tlu ili dodanih eksterno putem đubriva. S druge strane, tvrda voda sadrži metale kao kalcij, magnezij, stroncij i željezo zajedno sa karbonatom, bikarbonatom sulfatom i hloridom.

Ova hipoteza objašnjava niz opažanja vezanih za bolest, kao npr. da su u regionima pogođenim bolešću kao npr. u Šri Lanki, 96% oboljelih od CKDu konzumirali vodu visoke ili izuzetno visoke tvrdoće, najmanje posljednjih pet godina.

CKDu zabilježen je prvi put u studiji "Hronična bolest bubrega nepoznate etimologije (CKDu) kada je uočen 1990-tih godina na poljima riže na farmi u jednoj provinciji Šri Lanke. Ovo zdravstveno stanje proširilo se i na druga poljoprivredna područja, a sada pogađa 15% radno sposobnog stanovništva u sjevernom dijelu zemlje, odnosno oko 400 hiljada oboljelih sa procijenjenim smrtnim ishodom od 20 hiljada.

Kako geografski i socioekonomski faktori igraju bitnu ulogu u određivanju rizika obolijevanja, pretpostavlja se da su životna sredina i zanimanje određujući faktori te da je stoga CKDu oblik toksične nefropatije, osnosno hemijski izazvana šteta. Autori ističu i kako je Svjetska zdravstvena organizacija provela niz studija kako bi utvrdila porijeklo CKDu, te da je postignut opći konsenzus kako je bolest rezultat višestrukih uzroka uključujući: izlaganje arsenu, izlaganje kadmiju, izlaganje pesticidima, potrošnja vode visokog stepena tvrdoće, skroman unos vode u organizam, izlaganje visokim temperaturama i dehidracija.

Autori studije se međutim pitaju: Zašto hipoteza ne odgovara na pitanje o tome – zašto je CKDu ograničen samo na određena područja u Šri Lanki i zašto bolesti nije bilo na tom području prije 1990-tih godina.

Studija se vratila 'korak unazad', analizirajući podatke iz 1970-tih godina, tačnije 1977. kada je kao jedna od posljedica političkih promjena dozvoljen uvoz i primjena agrohemikalija, naročito onih za uzgoj riže, tako da su pošli od pretpostavke da je tokom narednih 12 do 15 godina kumulativno izlaganje novim uslovima poljoprivrede do 1990. godine – rezultiralo CKDu.

(Izvor: Natural Blaze / priredio: AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj