Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Новая немецкая медицина. Советы от немецкая медицина. Клиника немецкой семейной медицины. Почему в израиле хорошая медицина. Главные новости медицины израиля. Медицина в израиле отзывы. Аденома простаты лечение. Быстрое народное лечение аденомы простаты. Аденома простаты и простатит. Легкий способ перестать курить. Как перестать курить уже сегодня. Как перестать хотеть курить. Уход за кожей лица. Качественный уход за кожей летом. Домашний уход за кожей. Боли на ранних сроках беременности. Быстрое лечение на ранних сроках беременности. Ощущения на ранних сроках беременности. Воспаленные гланды лечение. Чем лечить воспаленные гланды дома. Воспаленные гланды симптомы. Прыщи на лице как избавиться. Как навсегда избавиться от прыщей с лица. Прыщи на подбородке как избавиться.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Metode za određivanje potrebne količine azota za postizanje optimalnih prinosa

poljoprivreda oranica mehanizacija 01aVisoke temperature za ovo doba godine su omogućile brz razvoj pšenice. Koliko će biljke uzeti azota za razvoj je veoma važno pitanje. Prihrana pšenice se mora obaviti u adekvatnoj količini za svaku parcelu posebno. Postoje metode koje mogu pomoći da odredite tačnu količinu potrebnog azota, jer on koliko pomaže biljkama u razvoju toliko može i nanijeti štete prirodnom okruženju.

Još jedan razlog potrebi mjerenja je i ekonomske prirode - utrošak finansijskih sredstava za kupovinu đubriva je sve veći, jer ona omogućavaju stabilne, visoke prinose. Rast cijena hrane u svijetu je tokom 2012 u blagom padu u odnosu na maksimum koji je dostignut tokom 2011 godine. Upoređujući 2011. sa 2012. godinom ukupna potrošnja mineralnih hraniva je povećana za 1,9% što je iznosilo 180,1 milion tona.

Predviđena potrošnja mineralnih đubriva ze period 2012-2016 iznosi 1,9% na godišnjem nivou. Potrebe za azotom u istom period iznosiće 1,3% na godišnjem nivou. Na globalnom nivou potencijalni azotni balans (odnos između N dostupnog za đubriva i zahtjeva za N đubrivima) iskazan kao potreba za N đubrivima, izražena u procentima, povećava se sa 2% u 2012. na 4-5 % u 2013 i 2014. U posljednje dvije godine, za posmatrani period, a to su 2015. i 2016., potrebe za N đubrivima rastu 8% na godišnjem nivou.

S toga je neophodno da se povede računa o potrošnji azotnih đubriva, čiji resursi nisu toliko ograničeni kao fosfora i kalijuma, vodeći računa, da pored toga što je neophodan biljkama za postizanje prinosa u isto vrijeme je štetan za životnu sredinu, kako ispiranjem u podzemne vodotokove tako i kao element koji doprinosi efektu staklene bašte. Iz tog razloga prikazujemo metode, laboratorijske i poljske, na osnovu kojih određujemo potrebe biljaka za ovim elementom

Azot, oblici dostupni biljkama, njegova upotreba i đubriva koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji

Azot spada u grupu elemenata neophodnih živim organizmima. Intersantno je naglasiti da je osnovni izvor azota za živi svijet na Zemlji neživa priroda, gdje se iz atmosfere, posredstvom živih bića, on redukuje do amonijaka. Nitratni i amonijačni azot usvajaju biljke koje vrše sintezu aminokiselina i proteina, a biljke dalje, u lancu ishrane, koriste životinje i čovjek.

Elementarni azot je gas bez boje, mirisa i ukusa koji ne podržava gorenje niti sam gori. Francuski hemičar Antoine -Laurent Lavoiser ovom element je dao ime azot, zbog njegove nesposobnosti da podržava život (na grčkom zoe znači život).

Naime, s jedne strane bez njega bi se život teško mogao zamisliti jer ulazi u sastav proteina, nukleinskih kiselina i drugih neophodnih jedinjenja, a činjenica je da se u atmosferi koja ima samo azot ne može disati niti se može život održavati.

Azot u zemljištu se nalazi kao: rastvorljivi mineralni oblici (amonijačni, nitratni i nitritni), rastvorljive organske komponenete (urea, aminokiseline i dr.), kod živih organizama (korijen biljaka, mikroorganizmi i životinje) i nerastvorljivi oblici (organska materija zemljišta i fiksirani amonijačni azot).

Biljkama je dostupan nitratni i amonijačni oblik azota. Nitratni oblik azota biljke usvajaju u većim količinama. Veoma male količine uree i aminokiselina biljke mogu usvojiti iz zemljišnog rastvora (Boeckman et al. 1990). Koliko će biljke usvojiti azota u zemljištu zavisi od mnogih činilaca pored kojih su i vrsta gajene biljke, klima i uslovi zemljišta.

Azotna đubriva koja se kod nas koriste su:

-KAN 27% N

–Krečni amonijum nitrat,

-AN 32-33% (35%) N

–Amonijum nitrat,

-UAN 28,30,32 % N

–Urea amonijum nitrat,

-Urea 46% N i

-Sporodjelujuća azotna đubriva, više tržišnih naziva.

Metode utvrđivanja potreba biljaka za azotom

Metode vezane za zemljište

N-min metoda

Kod nas je, od kraja 80-ih godina XX vijeka, u primjeni N-min metoda (Wehrman i Scharpf, 1978), metoda rezidualnog azota, na čijoj su adaptaciji u nas radili: Milošević (1983), Bogdanovič (1985), Marinković (1986) i Malešević (1989).

Osnovno je da se u zemljištu, tj. iz uzorka zemljišta, utvrđuje rezerva rezidualnog azota u zoni rasprostiranja korijena rano u proljeće (N-rezidualni), mineralizujuća sposobnost zemljišta u toku vegetacije (na ugaru bez đubrenja) (N-min), usvojen azot biološkim prinosom (Nu) gdje je potreba gajenog usjeva za azotom razlika ukupnih potreba usjeva za azotom umanjena za zbir rezerve rezidualnog azota i mineralizujuće sposobnosti zemljišta  (Nđ) ili Nđ= Nu – (Nrez.+ N–min).

Uzorci zemljišta se uzimaju u slojevima 0-30, 30-60, 60-90 i 90-120 cm, u zavisnosti od dubine korijena gajenog usjeva. Površina sa koje se uzima uzorak je 20 ha. Metod se koristi za prihranu pšenice rano u proljeće (kraj februara i početak marta), za predsjetveno đubrenje šećerne repe (početak marta), predsjetveno đubrenje kukuruza (neposredno pred sjetvu) kao i velikog broja povrtarskih usjeva.

Promenljiva priroda mineralnog azota iziskuje da se svake godine na svakoj parceli moraju uzimati uzorci zemljišta.

Brza test metoda aparatom Nitraček (Nitrachek refraktometar)

Metod je razvio dr A. Nitsch (1984). Za razliku od N-min metode uzeti uzorci zemljišta se mogu analizirati na samoj parceli ili odmah nakon donošenja u prostoriju na imanju. Uzorak zemljišta treba da odstoji sat vremena u prostoriji prije početka analize. Kao ekstrakcioni rastvor se koristi 3% KCl ili destilovana voda. Priprema uzoraka je jednostavna.

Kratak opis postupka: Iz uzorka zemljišta se odmjeri 100 gr i doda 100 gr destilovane vode ili 3% KCl, promućka 2x30 sekundi i profiltrira. Iz bistrog rastvora se čita sadržaj nitrata uranjanjem tračica (Merck) koje reaguju na njegovo prisustvo promjenom boje (ljubičasta).

Tračica, čiji je dio promijenio boju, stavlja se u aparat (za to propisano mjesto) i nakon 60 sekundi dobija se vrijednost sadržaja rezidualnog azota u uzorku zemljišta u ppm (milioniti deo kilograma).

Dobijena vrijednost se zatim pomnoži sa koeficijentom vlažnosti (postoje za teška, srednja i laka zemljišta) nakon čega imate vrijednost sadržaja rezidualnog azota u analiziranom sloju u kg/ha.

Isti aparat se može koristiti u laboratorijskim uslovima za šta postoje odgovarajuće formule za preračunavanje (iste kao i za N-min).Ovo je brz i jednostavan metod koji je našao primjenu u našoj praksi

Metode vezane za biljke

Kao prva metoda gde se koristila biljka, njeni dijelovi, ili sok bila je difenilamin i N-(1-naftil) etilen-diamin test

Kao reprezentativan uzorak se uzima 50 biljaka sa površine od 1-2 ha. Dobijeni intenzite boje je bio na skali 0-1;1-2; I 2-3; što je u drugoj prihrani odgovaralo potrebnim količinama azota koje se dodaju usjevu.

Hlorofilmetar N-Tester

Početkom 90-ih godina XX vijeka počelo je razvijanje jednostavnijih, bez hemikalija, metoda utvrđivanja obezbijeđenosti biljak azotom. Metod je zasnovan na promjeni sadržaja hlorofila u listovima biljaka pri različitim nivoima obazbijeđenosti biljaka azotom.

Na ovaj način agronomi, kao i obučeni proizvođači, mogu ocijeniti potrebu biljaka za azotom i primijeniti đubriva koja omogućuju ciljani prinos

N-Tester korišten u pšenici

Uređaj je brz, jednostavan, pouzdan i ekološki prihvaćen. Korišćen je na našim poljima u proizvodnji u posljednjih 5 godina. Za određivanje potrebne količiname azota, na osnovu rezultata mjerenja, primenjuje se univerzalna tabela koju posjeduju korisnici uređaja.

Ono što je neophodno za primjenu u našim uslovima je da se izvrši kalibracija, ako je u pitanju npr. pšenica, po sortama i tipovima zemljišta.

Mjerenje na osnovu 'kontrolnog polja'

'Kontrolno polje' ili referentno polje, predstavlja parcelu koja je sa prvom prihranom dobila, tj. gdje je dodata, najveća količina N (azota) preračunata u kg/ha hraniva. Prvo se na njemu izvrši mjerenje i dobije prosječna vrijednost (30 mjerenja na N-Tester aparatu SPAD 520 PLUS) i sa njime se upoređuju prosječna mjerenja na ostalim parcelama koje su dobile manje ili, neki put, veće količine azotnog đubriva.

Koristi se kod strnih žita, kukuruza, krompira, uljane repice i u voćarstvu kod jabuke. N-Senzor (YARA) i slični uređaji N-Senzor (Yara) je uređaj koji se postavlja na kabinu traktora omogućujući proizvođaču da se mjere zahtjevi usjeva za azotom dok traktor prolazi preko polja i u isto vrijeme se kompjuterski podešavaju količine đubriva koje se primenjuju rasipačem.

Ovaj uređaj omogućuje primjenu odgovarajuće i optimalne količine đubriva primijenjene, posebno, na svakoj parceli ili dijelu parcele. Ovo je postao reper za tehnologiju precizne poljoprivrede. Praktična primjena je pokazala povećanje prinosa iznad 10% primjenom azota na ovaj način u odnosu na dosadašnji način primjene uz smanjenje gubitaka azota.

Slične uređaje rade i kompanije Fritzmeier (SR Nemačaka) kao i Ag Leader (SAD).

Crop metri

Crop metri su ručni senzori za usjeve koji su pristupačni, jednostavni za korištenje i koji daju procjenu zdravstvenog stanja biljke ili vigora usjeva. Upotrebom se donosi objektivna odluka vezana za količinu đubriva koja se može primijeniti na usjevu. Rezultat je efikasnija upotreba đubriva. Princip rada je sledeći:

- Povlačenjem okidača na uređaju senzor emituje crvenu i infracrvenu svjetlost ka usjevu, a zatim mjeri količinu crvene i infracrvene svjetlosti koja se reflektuje nazad ka senzoru,

- Takođe se može držati povučeni okidač na uređaju i kretanjem se bilježe promjene u količini reflektujuće svjetlosti, sa površine usjeva, gdje se nakon 60 sekundi dobija prosječna vrijednost za pređenu površinu,

- Jačina detektovane svjetlosti je direktni pokazatelj vigora usjeva,

- Senzor pokazuje izmjerene vrijednosti u uslovima NDVI čitanja koje se kreću od 0,00-0,99. Ukoliko je vrijednost veća, približava se maksimalnoj vrijednosti, utoliko je usjev zdraviji i razvijeniji odnosno ima izražen vigor.

- Očitane vrijednosti na ekranu uređaja se prenose na 'Grafikon Procjene Đubrenja' iz kojeg se, koristeći vrijednost i krivu referentnog polja, izračunava potrebna količina azota za željeni prinos.

Referentno polje je polje 'Bogato azotom', obično dio trake usjeva koji je najrazvijeniji. Cilj je da ostatak parcele dodavanjem azota bude istog izgleda kao usjev referentnog polja.

Ovaj uređaj je korišten na poljima pod pšenicom u proizvodnoj 2012/13. Mjerenja su rađena u cilju druge prihrane azotom i na posebnim ogledima sa različitim količinama azota i gustinom usjeva. Preporučuje se za planiranje đubrenja azotom na pšenici i ostalim strnim žitima.

Zaključak

Dodavanje azota u cilju stvaranja njegove rezerve u zemljištu, za gajene usjeve, nije moguće. Količine koje se unesu, a biljka nije u stanju da ih koristi zbog vremenskih prilika ili je parcela bez usjeva, bivaju 'zarobljene' od strane mikroorganizama ili organske materije zemljišta uz gubitke koji se javljaju volatizacijom ili ispiranjem.

Zato je neophodno da se primjena azota, mineralnim đubrivima, shvati ozbiljno i da se iskoriste svi potrebni alati i znanje koje posjeduju naši agronomi kako bi se primjena azotnih đubriva usmjerila ka postizanju stabilnih, visokih prinosa uz racionalnu potrošnju đubriva i očuvanje prirodnih resursa.

(Izvor: AGRO INFOTEL, autor: Bogdan Garalejić, PS Vojvodine / prilagodio: AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj