Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

BiH: Potrebe za desecima hiljada tona žitarica, voća i povrća

voce u korpi ilustracija5444Bosanskohercegovačke kompanije koje se bave proizvodnjom i plasmanom prehrambenih proizvoda u ovoj godini imaju potrebe za desecima tona žitarica, voća i povrća i spremne su sve svoje potrebe zadovoljiti otkupom od domaćih uzgajivača.

Glavni uslov za otkup sirovina je kvalitet, a svi sagovornici Al Jazeere ističu kako su spremni garantirati isplatu dogovorene cijene, a neki i cijene više od onih što nude susjedne države. Međutim, smatraju kako poljoprivrednici često ne prate potrebe proizvodnje, već se bave onim kulturama „koje im je lakše uzgajati“.

Banjalučka Vitaminka u prošloj godini otkupila je blizu 2.000 tona voća i povrća, a tokom 2015. planira otkupiti 1.500 tona voća i 3.500 tona povrća. Iz ove firme ističu kako bh. poljoprivrednici ne koriste potencijale otkupa kod domaćih proizvođača u dovoljnoj mjeri prilikom planiranja vlastite proizvodnje.

„Mi se, kao proizvođači prehrambenih proizvoda, veoma često srećemo sa nedostatkom sirovine za proizvodnju na domaćem tržištu, te smo iste prinuđeni nabavljati iz inostranstva. Domaći uzgajivači uvijek biraju kulture koje im je lakše uzgajati“, navodi Velimir Rudić iz Službe za plan i analizu Vitaminke.

„Otkupili smo (prošle godine) 550 tona voća i to sve od domaćih proizvođača. Povrća smo otkupili 2.500 tona i to u omjeru 40 posto od domaćih proizvođača, a 60 posto iz inostranstva i to najvećim djelom iz Makedonije (crvena paprika roga).“

Rudić ističe kako se prošlogodišnji uvoz mogao pokriti domaćom proizvodnjom, da „nismo imali poplave kao objektivan razlog“.

„U 2015. godini preduzeće planira otkupiti 1.500 tona voća i 3.500 tona povrća. Ukoliko domaći proizvođači budu u stanju da proizvedu količine koje nam odgovaraju kvalitetom i cijenom, spremni smo da otkupimo navedene količine“, rekao je.

Na pitanje da li Vitaminka može garantirati isplatu u dogovorenom roku, odgovorio je:

Pitanje potreba

EIN Natural d.o.o. je poznat na tržištu sa svojim brendom „Sok“, a inače se bavi proizvodnjom voćnih sokova bez konzervansa, šećera, aromatskih primjesa i bez vode. Iz ove sarajevske kompanije ističu kako se sokovi prave od voća koje nije prskano i koje nema apsolutno nijedan hemijski dodatak.

„U 2015. planiramo otkupiti od 400 do 700 tona voća, ovisno o dogovorenim poslovima na području BiH i van nje. Otvorene su mogućnosti i za mnogo većim količinama za neku veću državu Evropske unije“, navode iz EIN Naturala.

Iz ove kompanije kažu kako nemaju praksu uvoza voća i povrća, osim u slučaju da domaći proizvođači ne mogu pratiti potrebe.

„Kultura u firmi EIN Natural je od strane vlasnika postavljena i prezentirana na jedan vrlo jednostavan način, a to je da sve što se može kupiti kod nas u BiH da se kupi, čak to bilo i po većoj cijeni nego što nude susjedne zemlje, a konačni proizvod plasirati vani, pa imati jedan kompletan krug ekonomije i flowa koji će nama, kao firmi, stvoriti bolje uvjete za poslovanje sa poljoprivrednicima i zadrugama.“

„Nadamo se da ćemo uspjeti napraviti razliku, da se poljoprivreda, kao i sama država BiH, više uozbilji i fokusira na područja u kojima je uvijek bila jaka. U 2012. godini smo imali malo veću proizvodnju, oko 600 tona. Od tih 600 tona voća 200 tona jabuke smo morali uvesti iz Makedonije, jer nas u tom periodu niko nije mogao pratiti i obećati tu količinu, a nama je bilo jako bitno da traženu količinu dobijemo na vrijeme zbog rokova proizvodnje i isporuka kupcu. Ta jabuka iz Makedonije, iako je zadovoljila naše kriterije za pravljenje određene vrste sokova, ne može se porediti kvalitetom naše jabuke iz BiH.“

Maloprodajne potrebe

Najveći potražitelj sirovina u Bosni i Hercegovini je Klas d.o.o., čija je Uprava u nekoliko navrata istakla da ima jasno opredjeljenje da sve potrebe za žitaricama, voćem i povrćem najprije proba zadovoljiti iz domaće primarne poljoprivredne proizvodnje.

„Jedini uvjet je kvalitet. Svjesni smo koliko bi to značilo za razvoj prehrambene industrije u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prema našim saznanjima, BiH je prije rata zadovoljavala svoje potrebe za hranom u prosjeku 80 posto, dok se uvozilo 20 posto hrane. Sada je situacija obrnuta. Naš cilj je da dostignemo najprije prijeratni nivo domaće proizvodnje hrane“, govori direktor Klasa Rusmir Hrvić.

Posebno ističe kako će Klas, kao dio grupacije AS Group, isplaćivati otkupljene proizvode svakodnevno prilikom primopredaje, odnosno otkupa na terenu. Klas u ovoj godini planira ostvariti saradnju sa blizu 800 proizvođača plantažnog jagodastog voća i sakupljača šumskih plodova i gljiva, te u ovom segmentu otkupiti 1.050 tona.

Od ove cifre najviše otpada na plantažnu malinu (750 tona), potom slijede šumska borovnica (100), šumska kupina (60), divlji šipurak (60), industrijska jabuka (30), svježi vrganj (30), suhi vrganj (10) i suhi srijemoš (10).

„U segmentu maloprodaje Klasa potrebe za svježim količinama voća i povrća u 2015. su sljedeće: jabuka 50 tona, grožđe 15 tona, kruška dvije tone, lubenica 20 tona, šljive dvije tone, krompir 10 tona, luk tri tone, gljive šampinjoni jedna tona, paradajz pet tona, paprika tri tone, krastavice dvije tone, te tikvice i patlidžan jedna tona“, ističu iz Klasa.

Hrvić ističe kako je riječ o količinama koje bi se mogle direktno otkupiti od proizvođača, ukoliko kvalitativno i cjenovno odgovaraju trenutnom stanju na tržištu.

„Međutim, potrebe za ovim artiklima za Klasove maloprodaje su veće, ali dio otkupa domaćih proizvoda radimo preko lokalnih dobavljača, koji isporučuju robu direktno u maloprodajne objekte“, dodao je.

(Izvor: Al Jazeera)


Nasumični sadržaj