Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Proljetna sjetva ječma - pretpostavke dobrog uroda

jecam polje il45Kod sjetve ječma, posebno ozimih formi potrebno je poštovati optimalni rok sjetve. Optimalni rok sjetve je prva polovina oktobra mjeseca i to od 1.– 15.oktobra.

Sjetvu jarog ječma treba obaviti prvih dana poljskih radova, kada se može kvalitetno pripremiti površina zemljišta i kvalitetno izvršiti sjetva – krajem februara ili početkom marta. Ovo je posebno važno zbog kraćeg svjetlosnog stadijuma kod ječma u odnosu na druge žitarice. On brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druga žita, a posebno je rok sjetve u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja IV faze organogeneze ili zametanja klasića, od čega direktno zavisi i potencijal za prinos ječma.

Ječam ima skromnije zahtjeve prema toploti i vlazi u odnosu na pšenicu. Klija na temperaturi od 1- 2ºC, a optimalna temperatura za razvoj je 15ºC.  Mlade biljke izdržavaju temperaturu od  –4 do -6ºC, a kada se okale i porastu (bokorenje) mogu da izdrže i -10 do -12۫°C. Zbog slabije razvijenog korjenovog sistema u odnosu na druga  strna  žita, osetljiviji je na kisela zemljišta, posebno pivarski ječam. Odgovaraju mu plodna, strukturna zemljišta, sa optimalnom vrijednošću  pH = 6,5 – 7,2.

Proljetna sjetva zalog dobrog roda

U praksi se ječam sije na zemljištima slabije plodnosti, jer njegov genetički potencijal za prinos nije veliki, a na zemljištima manje plodnosti daje bolje rezultate nego druga strna žita. Ječam treba gajiti u plodoredu. Dobri predusjevi bili bi: krompir, suncokret, kukuruz  kraće dužine vegetacije i zrnene mahunarke.

Treba izbjegavati sjetvu ječma nakon strnih žita, posebno ovsa. Treba izbjegavati sjetvu ječma nakon kultura intenzivno đubrenih azotnim đubrivima i travno – leguminoznih smješa, posebno pivskog ječma.

Sjetvu je najbolje obaviti deklarisanim sjemenom, krupnije frakcije, da bi se postigao visok prinos. Najbolja gustina sjetve bila bi 300-500 klijavih sjemenki/m2 ,najčešće oko 300-350 klijavih sjemenki/m2. Norma sjemena zavisi od sjetvenog sklopa sorte, roka sjetve, klimatskih uslova, kvaliteta predsjetvene pripreme – može se izračunati za svaku sortu na osnovu fizičkih i hemijskih parametara zrna.

Neke okvirne norme bile bi: oko 180 – 220 kg/ha sjemena za ozime forme i 150 – 180 kg/ha za jare forme ječma. Ukoliko je predsjetvena priprema slabijeg kvaliteta sjetvenu normu treba povećati za oko 10% od predviđene količine sjemena. Dubina sjetve zavisi od osobina zemljišta i kreće se od  3-4 cm na vlažnim i teškim zemljištima do  4 – 6 cm na lakšim i suvljim zemljištima.  

(Izvor: AGRO-INFOTEL; autor: Biljana Nikolić,dipl.ing.polj.; prilagodio: AGRO-EKO Magazin)


Nasumični sadržaj