Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как сделать потолок из гипсокартона. Как сделать подвесной потолок в доме. Какой потолок лучше сделать. Отделка ванной комнаты. Быстрая отделка ванных комнат панелями. Отделка ванной комнаты пластиковыми панелями. Кровля крыши профнастилом. Качественные материалы для кровли крыш. Крыша из мягкой кровли. Самоделки для сада. Успешные самоделки для сада своими руками. Самоделки для сада и огорода. Ванная мебель для ванной комнаты. Купить мебель для ванных комнат недорого. Заказ мебели для ванной комнаты. Бизнес малое производство. Самый малый бизнес идеи производство. Новый бизнес производство. Монтаж дверей своими руками. Быстрый монтаж входных дверей. Легкий монтаж пластиковых дверей. С чего начать ремонт квартиры. Быстрый ремонт дома с чего начать. Ремонт своими руками для начинающих.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Vrijeme za promjenu poljoprivredne paradigme

organski uzgoj 4568Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

U Strukturi znanstvenih revolucija fizičar i filozof Thomas Kuhn revolucionizirao je povijest znanosti pokazavši da se znanost ne razvija linearno na temelju objektivnih, teorijsko-neutralnih činjenica, već je karakteriziraju periodični pomaci u paradigmi, koji otvaraju nove pristupe razumijevanju, stvarajući nove vrijednosne okvire. Paradigma unutar koje se mjere "činjenice" oblikuje pojam "znanstvene istine".

Takav se pomak u paradigmi trenutno odvija na području hrane i poljoprivrede kako napuštamo industrijsku paradigmu i stvaramo agro-ekološku, odnosno ekološku poljoprivredu. Stara paradigma je ekološki i socijalno dovela do sloma. Devastirala je 75 posto biološke raznolikosti, tla, vode. Industrijska poljoprivreda doprinosi s 40 posto stakleničkih plinova koji destabiliziraju klimu i promovira se kao odgovor za glad i siromaštvo. Istina je upravo suprotna. Industrijska poljoprivreda nije uspjela kao prehrambeni sustav koji bi nas trebao hraniti. Industrijske farme proizvode robu, a ne hranu.

Milijardu ljudi su trajno gladni, a dvije milijarde ljudi pate od bolesti povezanih s prehranom. Industrijska poljoprivreda dovela je do raseljenja milijuna malih poljoprivrednika, koji su učinkovitiji i produktivniji od velikih industrijskih farmi.

Industrijska poljoprivreda bila je dominantna paradigma tijekom prošloga stoljeća u zapadnom svijetu te pola stoljeća u Indiji, od uvođenja Zelene revolucije. Ova paradigma ima svoje korijenje u ratu. Tehnologija sintetičkih gnojiva proizašla je iz tehnologije korištene za vrijeme rata za proizvodnju eksploziva. Pesticidi kao što su nervni plinovi korišteni su prvo u koncentracijskim logorima i kasnije kao kemijsko oružje. Nestanak pčela i oprašivača posljedica je rata protiv kukaca. Nestanak hranjive bioraznolikosti kao što su amarant i chenopodium posljedica je rata protiv korova sredstvima protiv korova i herbicidima. Genetski inženjering je najnovija tehnologija koja se nudi u staroj paradigmi poljoprivrede kao rata protiv zemlje. I umjesto do kontrole nametnika i korova, dovela je do pojave supernametnika i superkorova.

Ovaj industrijski sustav ide ruku pod ruku s monokulturama, a izlazna vrijednost iz monokulture mjeri se u prinosu po hektaru. Ono što se nikada ne navede je prinos čega i po kojoj cijeni.

Zelena revolucija temelji se na "sortama s visokim prinosima (HYV)", kao da je prinos neovisan od inputa, tla i klime. Kada adekvatne količine vode i kemijskih gnojiva nisu dostupni, HYV nemaju visoke prinose. UN je upozorio da takve industrijski uzgojene sorte treba definirati kao sorte "koje dobro odgovaraju", jer se one uzgajaju kao odgovor na intenzivne kemijske ulazne varijable, a nisu visoko prinosne same po sebi.

Isto tako, seljačke sorte nisu u biti nisko prinosne. U svakom slučaju, poljoprivredni sustav uključuje više od proizvodnje jednog usjeva kao robe. Fokusiranje samo na prinos smanjuje raznovrsnost izlaznih varijabli proizvoda i ekoloških usluga agro-ekosustava na prinos jedne robe koja napušta farmu.

Nije ubrojena bioraznolikost u tlu, oprašivača, raznovrsnost hrane, a ne uzima se u obzir ni činjenica da industrijski sustav koristi deset puta više energije nego što je proizvodi kao hranu. Također, eksternalije u vidu okolišnih rizika i opasnosti za zdravlje koje proizlaze iz upotrebe kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida se ne broje. Zdravstveni troškovi proizvodnje nutritivno-prazne robe napunjene toksinima se ne broje. Društveni troškovi raseljavanja malih poljoprivrednika i seljaka se ne broje.

Promjena paradigme u ekološku poljoprivredu traži nove mjere. Agroekologija je sustavna paradigma. Promatra poljoprivredni sustav u cjelini, sa svim njegovim kompleksnim odnosima.

Dr. Vandana Shiva DSEkološke mjere koje smo razvili u Navdanyji odražavaju zdravlje po hektaru i blagostanje po hektaru, umjesto redukcionističke kategorije prinosa po hektaru.

Istraživanje pokazuje da se hranjivost se po hektaru povećava kada uzgajamo raznolikije usjeve. I na temelju stvarnog iskustva sa stvarnim poljoprivrednicima, ekološkim intenziviranjem umjesto kemijskog intenziviranja mogli bismo proizvesti dva puta više hranjivih tvari nego što je potrebno, uz zadržavanje trenutne površine pod poljoprivrednom proizvodnjom.

Ne samo da možemo uzgojiti više hranjivih tvari nego što nam je potrebno, možemo prevladati i višestruke nedostatke željeza, cinka, kalcija, tamina itd, koji su posljedica industrijske monokulture.

Sljedeći korak koji nudi industrijska paradigma su lažna obećanja poput zlatne riže i GMO banana.

Blagostanje po hektaru mjeri socijalne i ekološke eksternalije koje su izuzete kada se mjeri samo "prinos" robe. Neki od tih skrivenih troškova u indijskom kontekstu iznose više od 1,26 bilijuna dolara. I uključuju ekonomski i socijalni teret poljoprivrednika kada oni postanu ovisni o kupljenom sjemenju i kemikalijama.

Vanjski inputi vode u dug, a u slučaju indijskih poljoprivrednika zamka duga je gurnula više od 290 tisuća poljoprivrednika u samoubojstvo od 1995., otkada je globalizacija "otvorila" tržište za skupo, neobnovljivo sjeme.

Mali poljoprivrednici proizvode 70 posto hrane koju jedemo. Oni pomažu očuvanju zemlje, vode i bioraznolikosti i održavaju klimu recikliranjem ugljika.

Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica.

Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

Godina 2015. je godina tla. To nam pruža priliku da napravimo pomak u načinu na koji razmišljamo i na koji uzgajamo našu hranu.

(izvor: h-alter)


Nasumični sadržaj