Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Ремонт ноутбука своими руками. Быстрый и гарантийный ремонт ноутбуков. Срочный ремонт ноутбуков. Ремонт компьютеров на дому. Быстрый ремонт компьютеров своими руками. Настройка и ремонт компьютеров. Java уроки для начинающих. Лучшие java уроки. Учим язык Java с нуля. Обзор смартфонов samsung. Качественный обзор смартфонов samsung galaxy. Обзор смартфона samsung galaxy s4. Фото картинки приколы. Самые новые картинки приколы. Лучшие приколы картинки. Скачать аддоны для wow. Самые новые аддоны для wow скачать. Скачать аддоны для wow быстро и без реги. Видео уроки python. Лучшие python уроки. Учим язык python с нуля. Скачать шаблоны для Joomla. Самые новые joomla шаблоны. Бесплатные шаблоны для Joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Istraživanja WWF-a: Ispod Hutova blata krije se ogromno podzemno jezero?

hutovo blato0032016Izgradnja hidroelektrana na Neretvi i Trebišnjici te betoniranje korita Trebišnjice, čime su prekinute glavne veze između kraških ponora i podzemnih izvora u Hutovu blatu, dovelo je do dramatičnih promjena u ekosustavu tog jedinstvenog močvarnog staništa i doma za više od 300 ptičjih vrsta.

Kako bi se očuvalo Hutovo blato, koje je smješteno u jugoistočnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Neretve, Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) prije tri godine pokrenuo je kampanju, a u sklopu te kampanje prije dva tjedna započelo je ispitivanje podzemnih tokova i povezanosti Popovog polja i Hutova blata.

Po riječima koordinatora WWF-a za BiH Zorana Mateljaka, u prirodnom režimu Hutovo blato je dobivalo većinu voda dreniranjem Dabarskog i Popovog polja. Jedna od glavnih veza voda Popova polja s izvorima Hutova blata bio je ponor Doljašnjica, koji je izoliran izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Trebišnjici te je smanjena količina dotoka vode u močvarna staništa. Ideja WWF-a bila je da se upuštanjem dodatnih količina vode u ponor Doljašnjica pomogne revitalizaciji močvara Hutova blata, zbog čega je i pokrenuto ispitivanje podzemnih tokova i povezanost Popovog polja i Hutova blata.

Tako je u ponor Doljašnjice pušten biorazgradivi obilježivač, međutim prvi rezultati analize vode iz Hutova blata iznenadili su WWF-ove stručnjake. Dobili smo prve analize prikupljenih uzoraka i one ukazuju na nešto što nismo očekivali. Na mjestima gdje smo očekivali da će se pojaviti obilježivač nismo ga detektirali. Pojavio se tek nakon desetak dana na određenim mjestima u Hutovu blatu, gdje smo očekivali da bi se mogao pojaviti već prvog dana istraživanja – kazao je Mateljak u razgovoru za Fenu.

Po njegovim riječima, postoje dva moguća objašnjenja, ili voda iz ponora Doljašnjice ide izravno u Jadransko more ili se ispod Hutova blata krije velika podzemna akumulacija. Nastavit ćemo uzimati uzorke još desetak dana, a odlučili smo uzimati i uzorke na drugim mjestima, kao što je Malostonski zaljev u Jadranskom moru, jer smatramo da postoji ozbiljna mogućnost da ta voda ide direktno u more. Razmatramo i mogućnost postojanja ogromnog podzemnog jezera ispod Hutova blata. Ako ono postoji u toj velikoj količini vode moguće je da se obilježivač toliko razrijedi da ga mi ne možemo detektirati – istaknuo je Mateljak.

On je ponovio kako Hutovo blato ima izniman ekološki značaj i predstavlja veliko prirodno bogatstvo koje se po svaku cijenu mora zaštititi. Pored toga što je Hutovo dom za 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih, kao i zimovalište za oko 300 ptičjih vrsta, ono ima veliki značaj i za život lokalnog stanovništva. Hutovo blato “pumpa” podzemne vode krškog kraja te pročišćenom vodom hrani područja nizvodno, sprječavajući prodiranje slane morske vode u poljoprivredno područje delte Neretve, a također ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih količina poplavnih voda.

Ljudska aktivnost proteklih godina, prije svega preusmjeravanje voda za proizvodnju električne energije, zadala je veliki udarac ekosustavu Hutova blata, no Mateljak ističe kako WWF neće odustati od nakane da se spasi što se spasiti može. WWF će i sljedećih dana nastaviti s uzimanjem i analiziranjem uzoraka vode u Hutovu blatu, nakon čega će se analizirati rezultati i predložiti sljedeći koraci.

Prema onome što se za sada zna, prvotna ideja upuštanja dodatnih količina vode u ponor Doljašnjica nije provediva i morat će se pronaći drugo rješenje. Ima nade i svakako se ne bismo u sve ovo upuštali da nema nade. Želio bih naglasiti da se mi kao organizacija zalažemo za revitalizaciju i očuvanje manjeg dijela delte Neretve. Močvare su nekada zauzimale površinu od oko 20 000 hektara, dosta toga je otišlo za poljoprivredu, dio za energetiku, dio za ljudska naselja, a ostalo je nekih 2000 hektara u Deranskoj depresiji za koje smatramo da mogu biti spašeni – istaknuo je Mateljak.

Agro-Eko Magazin


Nasumični sadržaj