Više od polovini svjetske populacije majmuna, lemura i lorija prijeti izumiranje što je posljedica poljoprivrednih i industrijskih aktivnosti koje uništavaju šumska staništa, a pored toga populaciji primata prijeti opasnost od lova i trgovine.

U najmračnijoj procjeni do danas, ekološki aktivisti su otkrili kako izumiranje prijeti oko 60% populacije primata, s tim da se populacija 3/4 primata već nalazi u stalnom padu. Izvještaj dovodi u pitanje budućnost oko 300 vrsta primata među kojima su gorile, čimpanze, giboni, marmozeti, zastopaljci, lemuri i loriji.

Anthony Rylandsov, viši istraživački naučnik u neprofitnoj organizaciji Conservation International koji je pomogao sastaviti izvještaj, je izjavio kako je "užasnut" sumornom slikom objavljenoj u izvještaju koji se oslanja na crvenu listu  IUCN-a (International Union for the Conservation of Nature), koja predstavlja skup naučnih istraživanja i UN-ove baze podataka.

"Razmjeri ovog problema su ogromni", izjavio je Rylands za Guardian. "S obzirom na veliki broj vrsta kojima trenutno prijeti i koje doživljavaju pad populacije, svijet će se uskoro suočiti s ogromnim slučajevima izumiranja vrsta ako se odmah ne implementiraju učinkovite akcije", napisao je on u časopisu Science Advance zajedno s kolegama s University of Illinois i National Autonomous University of Mexico.

Najdramatičniji utjecaj na populaciju primata je imao rast poljoprivredne proizvodnje. Od 1990. do 2010. godine poljoprivredne površine su 'oduzele' 1.5 miliona četvornih kilometara prirodnog staništa primatima, što je područje 3 puta veće od Francuske. U Sumatri i Borneu je uništavanje šuma zbog sadnje plantaža palmi izazvalo ozbiljno smanjenje populacije orangutana. U Kini je ekspanzija plantaža kaučuka dovela na rub izumiranja sjevernog bjeloobraznog i Hainanskog gibona, od kojih je samo oko 30 preživjelo. Plantaže kaučuka su pogodile i populaciju bengalskog sporog lorija u Indiji, zapadnog Hoolock gibona i Pharye majmuna.

Primati su rasprostranjeni širom 90 zemalja, no 2/3 ukupne populacije živi u samo 4 države: Brazilu, Madagaskaru, Indoneziji i Demokratskoj Republici Kongo. U Madagaskaru izumiranje prijeti za oko 87% vrsta primata, u Aziji za oko 73%, navodi se u izvještaju. Dodaje se kako ljudi imaju "posljednju priliku" da umanje ili uklone prijetnje s kojima se životinje suočavaju, da ulože napore za očuvanje vrsta primata i da podignu svjetsku svijest o opasnostima koje prijete.

Potražnja za tropskim drvima je potakla industrijsku sječu i oštećenje šumskih područja u Aziji, Africi i drugim tropskim područjima. Iskopavanje minerala i dijamanata je također uzelo danak. Na otoku Dinagat na Filipinima su rudnici zlata, nikala i bakra ugrozili filipinskog zastopaljca. U DR Kongu, ilegalni rudari koji iskopavaju kositar, zlato i dijamante predstavljaju najveću prijetnju lokalnoj vrsti gorile. Očekuje se kako će industrije smještene u područjima tropskih šuma izgraditi dodatnih 25 kilometara cesta do 2050. godine što će dodatno umanjiti prirodno stanište primata.

Dok su neke vrste otpornije i mogu se prilagoditi na gubitak tradicionalnih staništa, opstanak u malim dijelovima šuma i urbanim područjima nije održiv, napisao je autor istraživanja. Jedna od najneobičnijih prijetnji s kojima se suočava lemuri i čimpanze koje dolaze u kontakt s ljudima jeste prenošenje virusa od buba koje izazivaju dijareju.

Još jedna velika prijetnja koja dovodi primate na rub izumiranja jeste ekspanzija komercijaliziranog lova na meso divljači kako bi se osigurala hrana za rastuću ljudsku populaciju. U izvještaju se navodi kako se svake godine u Nigeriji i Kamerunu trguje sa 150.000 jedinki iz 16 vrsta primata. U Borneu se svake godine ubije između 2.000 i 3.000 orangutana zbog mesa, što je stopa koja je daleko od održive.

Russell Mittermeier, još jedan naučnik iz NVO Conservation International i ko-autor studije, kaže kako je ključno isticanje jasnih ciljeva kada je riječ o očuvanju najugroženijih šuma i vrsta.

"Jasno je da se moramo nositi s uzorcima izumiranja, od komercijalne poljoprivrede do rudarstva i sječe šuma. No, ako sve svoje napore fokusiramo na to, do trenutka kada uspijemo nešto učiniti ništa neće ostati. Zbog toga prvo moramo zaštititi posljednje preostale dijelove staništa, a ako takvi dijelovi ne postoje onda ih moramo stvoriti".

Ja sam optimist i vjerujem kako možemo pronaći rješenje, ali moramo imati jasne ciljeve kako bi se pobrinuli da ne ostanemo bez vrsta," izjavio je on.

U članku objavljenom u časopisu autori su dodali: "Unatoč izumiranju koje prijeti velikom broju svjetskih primata mi i dalje tvrdimo kako njihovo očuvanje nije izgubljen slučaj."

Agro-Eko Magazin / izvor: Front Slobode