Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Kako BiH može povećati svoju energetsku efikasnost?

energetska efikasnost il 15oBudućnost energetike leži u energetskoj efikasnosti, a smanjenje energetske potrošnje i eliminisanje energetskih gubitaka spadaju u glavne ciljeve Evropske unije. Budući da je postizanje energetske efikasnosti jedan od rentabilnijih načina da se obezbijedi snabdijevanje energijom i smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte i drugih zagađivača, energetska efikasnost može se smatrati najvećim energetskim resursom u Evropi.

Bosna i Hercegovina je potpisala i ratificirala ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope (ECSEE) 2005, odnosno, 2006. godine. Riječ je o zajedničkom regulatornom okviru za energetska tržišta između EU i zemalja Jugoistočne Evrope koji pokriva aspekte energije, okoliša, konkurencije i zaštite potrošača u odnosu na električnu energiju, naftne derivate i prirodni gas. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, potpisan 2008. godine, definira saradnju u energetskom sektoru na osnovu uspostavljanja ECSEE.

Od svih poželjnih oblasti za strane investicije u BiH, koja je ubjedljivo zemlja sa najvećim rizikom za bilo kakva ulaganja u regionu, energetski sektor je segment za koji su strani investitori najviše zainteresirani.

Energetski (ne)efikasna BiH

Kakvo je trenutno stanje u BiH kada je riječ o energetskoj efikasnosti, na koje sve načine možemo povećati energetsku efikasnost, te u kojim sektorima su moguće uštede, za DEPO Portal govori Hamid Mehinović, direktor Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti - Energis.

- Iako u posljednje vrijeme možemo primijetiti pomak u energetskoj efikasnosti, svijest građana o istoj je i dalje jako loša. Samim tim, podizanje svijesti (edukacija, promocija, treninzi, distribucija promotivnih materijala, itd) o energetskoj efikasnosti u BiH bi trebao biti prvi korak, jer mijenjanjem svijesti i življenjem energijskim savjesnim životnim stilom rezultira u uštedi energije čak i do 15 posto - kaže Mehinović za DEPO Portal.

On navodi da se najveće uštede energije mogu ostvariti u zgradarstvu, jer je opće poznato da je sektor zgradarstva najveći pojedinačni potrošač energije, na nivou EU 40 posto, dok je u BiH to procijenjeno čak i do 53 posto - upozorava direktor Energisa, dodajući da poboljšanje energetske efikasnosti ne donosi samo uštede novca, energije i smanjenje CO2, već i stvara nova radna mjesta.

Pored sektora zgradarstva, koji ima najveći potencijal za povećanje energetske efikasnosti, industrijski sektor također ima velik potencijal za značajnije smanjenje troškova vezanih za energiju.

- Sve više kompanija u BiH teži uvođenju načela sistema energetskog menadžementa. Sektori koji će akcionim planom za povećanje EE biti uključeni su sektor zgradarstava, industrije, saobraćaja i usluga. Kada govorimo o povećanju EE onda govorimo i o ekonomskom razvoju BiH jer u stambenom sektoru i industiji angažujemo domaću radnu snagu za planiranje, implementaciju i realizaciju mjera (projektante, konsultante, građevinsku industriju....) - rekao je za DEPO Portal mašinski inžinjer Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) Elvis Hadžikadić.

'Prljava' energija

Kada je u pitanju energetska efikasnost, kako su svojevremeno za naš portal upozorili iz Elektroprivrede BiH, 'mentalitet i ustaljene navike našeg čovjeka, aktuelna politika cijena električne energije, kao i konstantno plasirana teza da BiH ima energije u izobilju, utiču da i privreda i građani uglavnom neracionalno troše energiju, što u konačnici utiče na nepovoljnu energetsku intenzivnost u BiH'.

- Ovakva praksa se mora promijeniti. Energetski izvori koje posjedujemo nisu neiscrpni, te moramo imati odgovornost i prema sljedećim generacijama. S druge strane, niska cijena električne energije nije stimulans da građani u većoj mjeri štede energiju, ili da kupuju uređaje veće klase energetske efikasnosti, koji su u principu skuplji - rekli su u Elektroprivredi BiH.

Direktor Energisa Hamid Mehinović je skeptičan da ćemo uskoro preći na veće investicije u obnovljive izvore energije, koji bi osigurali i bolju energetsku efikasnost. Kao glavni razlog navodi 'prljavu' energiju kojom BiH obiluje.

- S obzirom da imamo uglja, odnosno 'prljave' energije, očito nećemo nekad uskoro preći na veće investicije u obnovljivu energije. S tim u vezi, nema potrebe da ulažemo u nove blokove i termoelektrane, potrebno je napraviti energetski efikasnijim postojece. Imamo veliki hidropotencijal i to treba iskoristiti na pametan i okolišno prihvatljiv način, tj. investirati u protočne hidroelektrane. Također, BiH ima veliki potencijal energije sunca, vjetra kao i geotermalne energije. Bitno je napraviti odgovarajuce tržisne mehanizme za investiranje u obnovljive izvore energije - kaže Mehinović.

Najbolji primjeri u regionu i Evropi

Prema riječima Hamida Mehinovića, Hrvatska nam može poslužiti kao najbolji primjer u smislu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, jer su oni jako puno toga posljednjih godina uradili.

- Kod njih se politike već kreiraju oko obnovljive energije i energetske efikasnosti, dok se to kod nas skoro pa i ne spominje. Srbija je također dosta toga uradila i dalje radi. Lično uzimam uvijek Njemačku kao primjer, jer je, po mom misljenju, prva u vodećim tehnologijama i održivim politikama. Kao primjer navodim izdavanje dozvole za malu solarnu elektranu, koja bi se postavila na krov privatne kuće. U Njemačkoj tu dozvolu možete dobiti za dan, dok kod nas ta procedura traje čak i do godinu dana - priča Mehinović.

Evropski plan za energetsku efikasnost

Evropska unija usvojila je energetsko-klimatski paket politika i zakona koji se zasniva na dva glavna cilja: zakonski obavezno 20 posto učešća obnovljivih izvora energije do 2020. i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto u istom periodu.

Evropska komisija je u martu 2011. godine usvojila ‘Plan za energetsku efikasnost 2011’, budući da je energetska efikasnost najvažniji dio evropske energetske strategije i put ka pametnom i održivom ekonomskom rastu koji podrazumijeva štedljivu privredu. Energetska efikasnost je jedan od najisplativih načina za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenja emisija stakleničkih plinova i ostalih zagađivača.

- Energetska efikasnost se može na mnoge načine posmatrati kao najveći evropski izvor energije i najveći razlog zašto je Evropska unija postavila cilj za uštedu od 20 posto potrošnje primarne energije do 2020. Poduzeti su značajni koraci ka ostvarenju cilja - osobito u kućanskim aparatima i zgradarstvu - kaže Mehinović.

On dodaje da je, ipak, nedavno Evropska komisija ukazala na to da je EU na putu kako bi se postigla samo polovica od 20 posto.

- Stoga EU treba odmah djelovati, kako bi se postigao ovaj cilj - kaže Mehinović.

(DEPO)

 

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

 

{facebookpopup}

 

 


 

Nasumični sadržaj