Bosnian Arabic Bulgarian English German Italian Macedonian Russian Slovenian Spanish Turkish
Как выбрать внешний диск. Внешний жесткий диск как выбрать самый подходящий. Какой внешний диск выбрать. Какой принтер выбрать. Какой выбрать лазерный принтер сегодня. Какой цветной принтер выбрать. Готовые программы на java. Изучаем java с нуля быстро. Как начать программировать на java. Бесплатные игры для планшетов android. Качественный samsung android планшет. Планшет android цена. Отдых в турции отели. Самый лучший отдых в турции. Отдых в турции отели цены. Wow дк гайд. Лучший wow фрост дк гайд. Wow дк танк гайд. Рабочие программы на языке python. Изучаем python с нуля. Язык python для начинающих. Бесплатые плагины для Joomla. Скачать joomla плагины бесплатно. Где скачать самые последние плагины на joomla.

Klikni 'Sviđa mi se' i prati nas na Facebook-u!

Njemački energetski megaprojekat: 'Ekologija - ok, ali zar baš kroz moje dvorište?!'

vjetrenjace ilu 57Njemačka priprema golemi infrastrukturni projekt: snažan dalekovod koji bi energiju dobivenu od vjetra i mora na sjeveru prenosio kroz čitavu zemlju. Premda su svi za zaštitu okoliša, upitno je kuda će prolaziti 'žica'.

Taj projekt se već naziva 'okosnicom energetske revolucije' koja teži energiji iz obnovljivih izvora. Jer, pokazalo se kako nije dovoljno tek sagraditi vjetroelektrane, nego je problem i što je sistem dalekovoda u Njemačkoj 'krivo' postavljen.

Naime, energetska mreža u ovoj zemlji je dugačka gotovo milion i 800 hiljada kilometara, od čega je oko 35 hiljada kilometara visokonaponskih dalekovoda. Ali oni su postavljeni tako da prenose električnu energiju ili iz termoelektrana koje su građene tamo gdje ima i ugljena, a to je obično bilo na zapadu ili jugozapadu zemlje. Tu onda dolaze i atomske elektrane koje su se mogle graditi praktično bilo gdje ako je tamo prolazila rijeka s dovoljno vode, ali koje bi sad trebale biti definitivno isključene iz strujne mreže.

Energetski megaprojekt

Ali ekološku struju od energije vjetra se najviše isplati proizvoditi na sjeveru Njemačke gdje je mnoštvo vjetra, osobito nad Sjevernim morem i zapravo nema 'energetske autoceste' koja bi tu energiju dovela do potrošača. Zato se planira novi, snažni dalekovod istosmjerne struje dug 800 kilometara koji bi sa sjevera vodio na jug.

To je zapravo tek kralježnica opsežnog plana koji obuhvata 36 projekata, jer ni ta glavna linija nije dovoljna. Predviđa se ukupno 2.800 kilometara dalekovoda, kako nadzemnog na nosačima visokim i po 70 metara ili, ako se to baš nikako ne može izbjeći, mnogo skupljim podzemnim električnim vodovima. Sve to nije nekakva daleka budućnost: već 2022. bi glavni ogranak ovog dalekovoda nazvanog Sued.Link trebao biti pušten u pogon uz trošak koji se procjenjuje na deset milijardi eura.

Kako vrijeme odmiče, četiri koncerna, Tennet, Amprion, 50Hertz i TransnetBW, su konačno predstavila i provedbeni koncept ovog dalekovoda, drugim riječima, kuda će otprilike ići ta 'žica' kroz Njemačku. I tu se odjednom podigla prašina. Jer, koliko god da su i političari i mnogi građani gorljivi zagovornici zaštite okoliša i ekološke energije, tako se naglo mijenjaju mišljenja kad se čuje kako bi taj snažni dalekovod trebao prolaziti ravno preko nečijeg polja ili livade.

Stup dalekovoda na mojoj livadi?

U osnovi, pokušavaju se zaobići naseljena mjesta i osobito škole i bolnice, ali obzirom na gustoću naseljenosti Njemačke, jednostavno nije moguće da taj dalekovod nekome neće prolaziti gotovo 'preko dvorišta'. Na koncu je ispalo kako je najglasniji protivnik ovog projekta upravo pokrajina koja bi trebala imati i najviše koristi, najjužnija njemačka pokrajina Bavarska.

Ali to je pokrajina s intenzivnom poljoprivredom, a 450 kilometara dugačak ogranak koji vodi od Lauchstädta (u pokrajini Sachsen-Anhalt) skroz kroz Bavarsku do Meitingena svakako mora prolaziti preko brojnih oranica i blizu naseljenih mjesta. A Bavarci su već uspijevali prosvjedima omesti izgradnju dalekovodne mreže, tako da se i kod ovog ekološkog 'energetskog dalekovoda' može očekivati slično.

"Treba li nam to doista?"

Naime, upravo predloženi plan trase dalekovoda je pogođenim građanima i komunama dao vrlo malo vremena da uopće nešto učine. Praktično već do ovog ljeta bi trebala biti fiksirana glavna trasa i, ako je baš potrebno, moglo bi ju se pomaknuti lijevo ili desno najviše petnaestak kilometara. Građani koji su čitavog života štedjeli da bi sagradili obiteljsku kuću i koji su tek nedavno saznali kako će par stotina metara od nje sada prolaziti dalekovod, dobro znaju kako od takvih 'korekcija' ne mogu mnogo očekivati. Jer ako neka općina i zatraži da trasa prolazi istočnije, općina do nje će možda zaželjeti da ona prolazi zapadnije. U konačnici je zato najvjerojatnije da će dalekovod prolaziti upravo onuda kuda je i sad planiran.

Iako već i ovaj kratak rok za javnu raspravu nije baš za pohvalu, postoji još jedan ozbiljan argument za protivljenje Bavarske. Naime, ekologija se ne svodi na lijepe vjetroelektrane koje se vrte negdje na pučini Sjevernog mora. Ona znači i uređaje koji troše manje energije, ponašanje potrošača koji više štede već i zbog sve većih računa za struju... I u konačnici se doista pokazalo kako potražnja za električnom energijom ne raste onoliko koliko bi se možda moglo očekivati.

Zato se i predsjednik bavarske pokrajinske vlade Horst Seehofer (CSU) zalaže za moratorij na ovaj golemi infrastrukturni projekt, barem dok ne bude sigurno kako je on Njemačkoj uopće potreban. Ali to nećkanje Bavarske je izazvalo pravu buru prosvjeda u čitavoj zemlji. Naravno da su najglasniji protivnici mišljenja Bavarske koncerni koji bi trebali graditi ovaj golemi infrastrukturni projekt, jer da tako kažemo, oni imaju najmanje deset milijardi razloga da se zalažu za ovu 'ekološku revoluciju'.

Drvlje i kamenje na Bavarsku

Ali i političari su se okomili na Bavarsku i tu padaju doista teške riječi. Tako političar stranke Zelenih Anton Hofreiter naziva Seehofera 'kukavičkim populistom', a i političar socijaldemokrata i ministar gospodarstva pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, Garrlet Diun smatra kako Bavarska tu igra 's figom u džepu'. Naime, kad se tamo negdje 2018. pokaže kako postojeći sistem dalekovoda ipak neće biti dovoljan, da će onda München zatražiti da se ipak atomske elektrane ostave u pogonu duže nego što je bilo predviđeno pa zato Seehofera i naziva 'energetskim izgubljenikom'.

Isto tako, i njemačka državna agencija za opskrbu električnom energijom smatra kako 'nema potrebe' korigovati postojeće planove izgradnje nove trase dalekovoda. Oglasio se i Bruxelles, tačnije bivši njemački pokrajinski političar koji je trenutni povjerenik za energetiku, Günther Oettinger koji 'ne razumije' oklijevanje Bavarske i smatra gradnju takve trase 'nužnom i to što prije'.

(Izvor: DW; prilagodio: AGRO-EKO Magazin)

 

Napomena: Ukoliko želite biti redovno informisani o sadržajima AGRO-EKO Magazina, podržite nas Vašim like-om na naš FB Fanpage. Hvala!

{facebookpopup}

 


Nasumični sadržaj