Kako bi svoje domaćinstvo učinili što više nezavisnim kao i osigurali uz to i dugoročne materijalne koristi, pronalaze se mnogi načini korištenja solarne energije koja se usmjerava određenim postupkom prema potrošaču. Jedan od njih je solarni sistem sa prisilnom cirkulacijom.

Solarni sistem sa prisilnom cirkulacijom predstavlja sistem u kome se cirkulacija vrši prisilno pomoću pumpe. Pored pumpe, sistem ima solarnu automatiku, protokomjer, sistem za punjenje i pražnjenje sistema solarnim fluidom, ekspanzionu posudu, sigurnosni ventil, temperaturne senzore, ventil za ozračivanje sistema, pokazivač temperature na povratnom vodu iz kolektora i pokazivač temperature na potisnom vodu prema kolektorima.

Instalirani solarni kolektori bivaju ugrijani suncem a kroz solarno staklo sunčevi zraci dolaze do apsorbera koji je premazan TINOX selektivnim premazom. Apsorber upija sunčevo zračenje i akumuliranu toplotu predaje bakarnim cijevima tako što ih zagrijava. Kroz bakarne cijevi protiče solarni fluid (propilengikol – neotrovna tečnost) koji preuzima toplotu od bakarnih cijevi.

Za razliku od sistema sa prirodnom cirkulacijom ili termosifona, cirkulaciju solarnog fluida 'pomaže' solarna pumpa. Cirkulacija je brža pa se samim tim i veći dio toplote akumulirane u kolektoru prenosi do izmjenjivača u bojleru.

Sada u tom procesu najvažniju ulogu odigrava solarna automatika koja sakuplja i obrađuje podatke od temperaturnih senzora i na najefikasniji način upravlja radom solarne pumpe. Kada temperatura fluida u kolektoru padne ispod temperature koja je akumulirana u donjem dijelu solarnog bojlera, solarna automatika zaustavlja rad pumpe, pumpa se uključuje samo ako je izmjerena razlika u temperaturi kolektora i solarnog bojlera veća od 5 °C.

   (kliknuti za uvećanje slike)

(Veselin Vujačić / AGRO-EKO Magazin)

{facebookpopup}