Evropsko vijeće je još 2000. godine usvajanjem Lisabonske strategije, postavilo cilj da EU bude najdinamičniji, najkonkurentniji privredni prostor zasnovan na ekonomiji znanja. To podrazumijeva postizanje održivog privrednog rasta uz više radnih mjesta, društvenu koheziju, i uvažavanje striktnih okolišnih zahtjeva. Inovativan i konkurentan sektor fotonaponske industrije doprinosi postizanju ovih ciljeva.

Mnogo je faktora koji stoje iza konkurentske prednosti evropske fotonaponske industrije, ali ključni su znanje, raznovrsnost, entuzijazam i kreativnost. Fotonaponska (FN) tehnologija koristi Sunčevu energiju za proizvodnju električne energije. Moguće ju je koristiti direktno na mjestu proizvodnje ili priključiti na elektroenergetsku mrežu.  Fotonaponska  tehnologija je po prirodi modularna. Djeluje tiho, pogodna je za širok spektar aplikacija. Time može značajno pridonijeti zadovoljenju budućih energetskih potreba. Samom činjenicom da ne emituju štetne plinove, fotonaponski moduli su dio rješenja za proizvodnju čiste energije i zaštitu okoliša. Drugim riječima, energija iz fotonaponskih sistema doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova u elektroenergetskom sektoru.

Najčešće korišteni materijali za proizvodnju fotonaponskih ćelija su monokristalni i polikristalni silicij i tanko slojni materijali. Danas su fotonaponski sistemi komercijalno dostupni i široko rasprostranjeni. Moduli i komponente sistema (BoS) prošli su put transformacije, postali jeftiniji, zeleniji, sa boljim performansama.

U ovoj industriji nema tehnoloških pobjednika ili gubitnika na što ukazuju milioni investicija u proizvodne kapacitete, a temelje se na tehnologijama koje se razvijaju u laboratorijima, i imaju ogroman komercijalni potencijal. Prema tome, važno je podržavati razvoj širokog portfolija opcija i tehnologija, a ne ograničen set.

Razvoj i potencijal fotonaponskih tehnologija

Osnovne teme u oblasti istraživanja i razvoja fotonapona su:

1. učinkovitost, energetski prinos, stabilnost i životni vijek,
2. visoka produktivnost proizvodnje, uključujući praćenje i kontrolu procesa,
3. održivost u pogledu okoliša,
4. primjenjivost.

Kod razvoja tehnologija fotonapona testiraju se različite opcije i vrši se odabir na temelju nekoliko kriterija: do koje mjere se očekuje da će istraživanja doprinijeti ostvarivanju ciljeva, kvalitet prijedloga istraživanja i snaga konzorcija istraživačke grupe.

Kod ćelija i modula, razlikujemo postojeće i nove tehnologije. Tehnologije tankog filma koje su u primjeni su vaferi od kristalnog silicija, bakar – indij – galij - selenid tanki film (CIGSS), kadmij - telurid tanki film (CdTe). Novije generacije su napredne verzije postojećih tehnologija, organske fotonaponske ćelije, spektar pretvarači, itd.

Istraživanje fotonapona je prvenstveno usmjereno na smanjenje troškova električne energije. Važno je fokusirati se ne samo na početna kapitalna ulaganja €/Wp (Wp znači koliki broj vati (W) će panel proizvoditi u optimalnim uvjetima) već i na energetski prinos (kWh/kWp) tokom ekonomskog ili tehničkog životnog vijeka. Energetski prinos u proizvodnji je važan parametar niskih troškova proizvodnje i bitan za postizanje troškovnih ciljeva.

Energetski i materijalni zahtjevi u proizvodnji, i mogućnosti recikliranja su takodjer važni za  okolišni kvalitet proizvoda. Dostizanje standardizacije i harmonizacije fizičkih i električnih obilježja FN modula je bitno kod sniženja troškova instalacije fotonaponskog sistema. Jednostavnost instalacije, estetske kvalitete modula i sistema su isto tako bitne ako će se uveliko koristiti u izgrađenom okolišu.  U tabeli 1 pokazuje se cijene fotonapona prije 30 godina, (2007.), i šta se realno može postići u narednih 30 godina. Brojke u koloni „dugoročni potencijal“ su više neizvjesne od drugih.

Tabela 1. Očekivani razvoj fotonaponske tehnologije u narednim decenijama.

Brojke su zaokružene i indikativne.

¹Ravne ploče su standardni moduli za korištenje pod prirodnom sunčevom svjetlu,

Ovo je 2007. godine predstavljeno u Strateškom programu istraživanja (SRA), koji je sačinila Grupa za nauku, tehnologiju i aplikacije Fotonaponske tehnološke platforme EU (EU PV Technology Platform). Članovi radne grupe su stručnjaci u za FN tehnologije, a rade kao viši istraživači u javnom i privatnom sektoru.

Emina Ahmetović i Mr.sci. Maida Bešlagić, Udruženje za razvoj, unapređenje i promociju eko-poljoprivrede, turizma i zaštitu okoliša (EKOPOT), BiH.

Dr Nadjib Drouiche, Centar za istraživanje poluprovodnika, Alžir