U novom Izvještaju o stanju planete Svjetske organizacije za prirodu (WWF) Bosna i Hercegovina je svrstana među zemlje koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse, a naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i bila bi nam potrebna jedna i po planeta kako bi se obnovili svi neophodni resursi, saopćeno je iz WWF-a.

Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više pola.

Petra Remeta iz WWF- ova Mediteranskog programa kaže da Izvještaj otkriva kako se promjene moraju dogoditi na svim razinama društva, posebno u energetici i proiizvodnji, industrijama koje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina.

Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska.

“Biološka raznolikost ključni je dio sistema koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost”, rekla je Remeta.

U usporedbi s BiH, koja troši resurse 1,46 planete, u regiji samo Srbija ima niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u Hrvatskoj iziskuje prirodne resurse 1,86 planete, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je i globalni prosjek ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planete, dok Makedonija troši 1,7 planete.

Ekološki otisak pokazuje da svih 272 država članica EU živi iznad mogućnosti jedne planete.

Kada bi svako na planeti živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planete da bi održalo naše potrebe.

“Zabrinjava spoznaja da se i u Evropskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unazad je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnice zaštite prirode u EU”, kazala je Remeta.

(AGRO-EKO Magazin)