Nove studije otkrile su da različiti onečisćivači zraka poput PAH-a, utječu na razvoj ADHD-a kod djece (ADHD – Attention Deficit Hyperactivity Disorder, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje). Policiklički aromatski ugljikovodici, skraćeno PAH, nastaju kao rezultat nepotpunog izgaranja fosilnih goriva, drveta i različitog otpada.

Frederica Perera sa sveučilišta u Kolumbiji istraživala je kako izloženost tvarima iz okoliša utječe na zdravlje djeteta. U novom istraživanju, sa svojim timom je izučavala utjecaj izloženosti onečišćivačima iz zraka kod 233 trudnice, nepušačice. Perera i njen tim fokusirali su se na nepušačice jer izgaranjem duhana također nastaju PAH-ovi koje pušač unosi u pluća, a cilj je bio odrediti utjecaj drugih izvora PAH-a koje je teže izbjeći u svakodnevnom životu.

Tim je započeo s uzimanjem uzoraka krvi svake trudnice. Razlog tome je što sva onečišćenja iz zraka koja dospiju u krvotok žene, također završavaju i u krvotoku djeteta. Nakon 9 godina istraživači su ispitivali pokazatelje problema pozornosti kod te djece. Svakoj majci postavljena je serija pitanja u vezi njezina djeteta kako bi se otkrili uobičajeni simptomi ADHD-a. Promet i kućno grijanje bili su glavni izvori onečišćenja zraka kod testiranih žena. Neke od ispitivanih žena imale su niske, a neke visoke razine PAH-a u krvi. One s visokim razinama PAH-a imale su petput veće izglede da dobiju djecu koja će pokazati određene simptome ADHD-a.

Naravno, treba napomenuti da nisu svi tipovi ADHD-a isti. Razlikuju se tri tipa. Djeca s prvim tipom uglavnom imaju poteškoća pri održavanju koncentracije. Drugi tip karakterizira povećana hiperaktivnost, a treći tip je kombinacija prva dva tipa, gdje su izraženi svi simptomi. Djeca iz provedene studije s visokim razinama PAH-a većinom su imala prvi stupanj ADHD-a, na temelju čega Perera zaključuje da upravo onečišćenja iz zraka imaju značajan utjecaj na razvoj samog poremećaja kod djece. To je vrlo zabrinjavajuće jer takva djeca najčešće imaju probleme u školi, kod nalaženja novih prijatelja, te teže zadržavaju poslove u kasnijem životu.

Općenito je malo poznato o uzročnicima poremećaja poput ADHD-a. Znanstvenici pretpostavljaju da su, uz onečišćenja iz zraka, djelomično odgovorni i geni. Jedan od načina na koje PAH može utjecati na mozak u razvoju je djelovanjem na endokrini sustav, koji kontrolira hormone u našem tijelu. Perera također ističe da je moguće da PAH utječe na promjenu gena.

To je bila prva studija koja je povezala izloženost onečišćenjima iz zraka u ranim fazama razvoja djeteta i razvoj ADHD-a. Ono što je zabrinjavajuće je da ne možemo utjecati na izloženost takvim onečišćenjima, ali je jasno naglašena potreba društva za smanjenjem onečišćenja i okretanjem „zelenim” rješenjima u industriji i u prometu.

(Izvor: StudentScience / Geek.hr)